LJEKOVITO BILJE

Sikavica

sikavica1
Latinski naziv: Silybum (Carduus) marianum L. Drugi nazivi: badelj, bijeli stričak, bodena neža, divji artičok, gospin trn, magareća salata, ostropec, ošebalj, ošljebad, sjekavica, šarena badeljka, šareni čkalj, trn svete Marije, zmijina trava

PREHRANA

Ananas

ananasprehrana
Želite li svojem tijelu pomoći u očuvanju zdravlja? Svaki dan dodajte svježeg ananasa ili svježeg soka u prehranu.Plod ananasa je specifičan zbog ljuskaste površine, a plod može narasti do mase dva do tri kilograma.

BOLESTI

Menstrualni poremećaji

menstrualnetegobe
Svakog mjeseca u zdrave žene dolazi do menstrualnog krvarenja iz maternice u trajanju do sedam dana, što smatramo normalnim ginekološkim krvarenjem. Sluznica maternice odgovara na hormone koje stvara jajnik.

Bolesti srca i krvnih žila

naslovnicasrce.jpgBolesti srca i krvnih žila uzrok su svakoga drugog smrtnog slučaja u Hrvatskoj i prioritetni su zdravstveni problem. Posebno naglašeni rizični čimbenici za njihovu pojavu jesu pušenje, prekomjerna tjelesna težina i debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost. Istraživanja su već prije nekoliko desetljeća pokazala da postoje određene značajke osoba i njihovih životnih navika koje su povezane s nastankom ateroskleroze, poglavito onom koronarnih krvnih žila srca i moždanih krvnih žila, te pogoduju njezinom napredovanju. Stoga te osobe mnogo češće i ranije od drugih obolijevaju od infarkta srca i moždanog udara kojima je podloga ateroskleroza. Razvitak ateroskleroze osobito je ubrzan ako netko ima istodobno nekoliko čimbenika rizika. Osnova prevencije bolesti srca i krvnih žila je zdrav način života koji se usvaja već u djetinjstvu, u tom životnom razdoblju stvaraju se zdrave prehrambene navike – uzimanje količinski manjih, ali redovnih obroka bogatih vitaminima i mineralima iz svježeg sezonskog voće i povrća, mesa i ribe te izbjegavanje masne i brzo spremljene hrane.

Među čimbenicima koji utječu na pojavu bolesti srca i krvnih žila a na koje možemo utjecati najvažniji su: povećana količina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, povišen krvni tlak, pušenje, dijabetes (šećerna bolest), debljina, nedovoljna tjelesna aktivnost, stres. Čimbenici rizika na na koje ne možemo utjecati su: životna dob (starija životna dob sama je po sebi određeni čimbenik rizika, iako ne vrlo snažan), obiteljska sklonost aterosklerozi i preživjeli infarkt srca ili moždani udar.

Šećerna bolest je vrlo važan čimbenik rizika za infarkt srca i moždani udar, na to upućuje podatak da od svaka tri dijabetičara, dva umiru od tih bolesti, dok s druge strane svaka peta osoba koja je doživjela moždani udar zapravo je dijabetičar. Čimbenici rizika: debljina, virusne infekcije, pretjeran unos šećera kao što su slatkiši, bijeli šećer, gazirani sokovi, nedovoljna fizička aktivnost, stres, netko boluje u obitelji od dijabetesa. Mnogi dijabetičari imaju povećane masnoće u krvi i to ne samo kolesterol, već čak češće uz kolesterol i trigliceride, što je praćeno istodobnim smanjenjem količine zaštitnog HDL-kolesterola. Povećani šećer u krvi ometa popravljanje oštećenja unutarnjeg sloja arterija - endotela, a također ubrzava oksidaciju štetnih LDL čestica, što je važan trenutak u razvitku ateroskleroze.

Povećane masti u krvi (hiperlipidemije) su uz povećani krvni tlak, pušenje i šećernu bolest (dijabetes) nedvojbeno jedan od najvažnijih čimbenika rizika za aterosklerozu, a time i bolesti srca i krvnih žila koje su njome uzrokovane. Osobe s povećanim rizikom za bolesti srca i krvnih žila, a posebno oni s povećanim masnoćama u krvi, moraju puno pozornosti posvetiti tjelesnoj aktivnosti. Tjelesna aktivnost ima velik utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih žila, osobito koronarne bolesti, povišenog krvnog tlaka, masnoća u krvi, i smanjuje rizik obolijevanja i smrti za 35%. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelesna aktivnost pojačava djelovanje antioksidansa koji neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala, tvari koje dovode do promjena u građi i funkciji stanice i tako utječu na pojavu niza bolesti. Vježbanjem u srčani mišić i mozak dolazi i do 50% više kisika i hranjivih stvari. Dublje i brže disanje ima isti učinak na ishranu stanica. Za trećinu do polovinu smanjuje se pojava srčanog i moždanog udara, pogotovo kod osoba srednje životne dobi. Žustro hodanje 5-6 kilometara (oko jedan sat) sagorijeva 340 kalorija, što pomaže u reguliranju tjelesne težine. Za 40% smanjuju se loše masti u krvi, a povećavaju dobre. Za pola se smanjuje broj trombocita, krvnih pločica koje mogu dovesti do začepljenja krvnih žila.

Pušenje je uz povećane masnoće u krvi i povišeni krvni tlak najsnažniji rizični čimbenik za nastanak koronarne bolesti srca, infarkta srca i moždanog udara. Dokazano je da pušenje oštećuje unutarnji sloj stijenke krvne žile - endotel i time započinje proces nastanka ateroskleroze. Pušenje djeluje na krvne žile tako da ih steže, što je posebno opasno ako je riječ o već aterosklerotičnim nakupinama suženim koronarnim krvnim žilama srca. U prevenciji pušenja posebno treba utjecati na mlađe osobe kako bi se oduprle iskušenju započinjanja pušenja. Nikotin iz cigareta ima izrazito negativan učinak na krvne žile. Prestanak pušenja smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od bolesti srca i krvnih žila za 30%.

U prevenciji prekomjerne tjelesne težine stanovništvo treba biti upoznato sa zdravstvenim rizicima vezanima za nju, načinom pravilne prehrane i uravnoteženjem energetskog unosa i potrošnje. Svaki pojedinac mora razvijati zdrave prehrambene navike, a u prevenciji bolesti srca i krvnih žila od posebne su važnosti umjeren unos soli (3g natrija/dan), smanjena potrošnja masnoća, posebno životinjskoga podrijetla, smanjen unos rafiniranih ugljikohidrata, uz povećanje potrošnje kvalitetnog povrća, voća i ribe. Prije nekoliko godina objavljeni su rezultati velikih istraživanja u kojima je pokazano da konzumiranje oraha, badema i lješnjaka može donekle smanjiti rizik koronarne bolesti. Konzumiranje orašastog voća može se preporučiti u sklopu dijete bolesnicima s povećanim kolesterolom u krvi (ipak valja voditi računa da će unositi i puno kalorija, te se mogu udebljati što im se sigurno ne preporučuje).

Povišeni krvni tlak (hipertonija) jedan je od rizičnih čimbenika koji pogoduju razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebno kod osoba srednje i starije životne dobi. Na njega nepovoljno utječu pušenje, povišene masnoće u krvi, muški spol, dob iznad 60 godina, povišen tlak u obitelji, debljina (smanjenje tjelesne težine za jedan kilogram smanjuje krvni tlak za 1 mm Hg) i stalna psihička napetost. U liječenju povišenog krvnog tlaka, uz adekvatnu prehranu (prvenstveno smanjen unos soli i masnoća), tjelovježbu i nepušenje, glavnu ulogu ima redovito, pod kontrolom liječnika, uzimanje lijekova za sniženje krvnoga tlaka - antihipertenziva.
 
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje za zdrav, kvalitetan i dug život:
* redovito spavajte 7-8 sati,
* redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (minimalno 30 minuta na dan),
* redovito doručkujte,
* prehrana ne smije biti s odviše masnoća i soli, ishrana treba biti zastupljena s više povrća i voća, povećanim unosom biljnih vlakana (izbjegavati načine priprave pri kojima se hrana natopi mastima, kao što je to pri pohanju i prženju, a poticati konzumiranje kuhane hrane ili pripremljene u posuđu koje ne zahtijeva masnoće),
* izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu,
* ne pušite cigarete,
* alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

Prevencija bolesti srca i krvnih žila uključuje preventivne kardiološke preglede jedanput godišnje kod zdravih osoba – muškaraca iznad 40 godina i  žena nastupom menopauze s ciljem pravovremenog otkrivanja novonastalih promjena srčano – žilnog sustava i pojave faktora rizika.

Narodna medicina
Sirovi češnjak može smanjiti količinu kolesterola u krvi najviše za 10%, te ima i više drugih pozitivnih učinaka u suzbijanju ateroskleroze. Konzumiranje češnjaka, osobito neprerađenog, može se preporučiti osobama s povećanom količinom kolesterola u krvi, te ostalima s povećanim rizikom od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije.

Jabučni ocat ima određene učinke u smislu smanjenja kolesterola u krvi koji se mogu objasniti time što sadrži pektin iz jabučne kore. Jabučni ocat može rabiti pri začinjanju salata, ali ne treba ga konzumirati u većm količinama, posebno ne natašte. Osobe koje imaju uz povećani kolesterol i povećane trigliceride ne smiju uzimati jabučni ocat s medom, što se ponekad preporučuje kao "narodni lijek" jer će med osjetno povećati trigliceride u krvi.

Komentari

  • 5 glavica bijelog luka - 5 domaćih limuna s korom - cca 3 litre prokuhane vode

    bijeli luk podijelite na režnjeve i očistite ih, limune prelijte ključalom vodom, nasjeckajte na kriške, sve to sameljite. Samljevenu smjesu stavite u staklenu teglu od 3 l i prelijte s toplom prokuhanom vodom (eh još da je izvorska...), do kraja tegle, poklopite i ostavite u hladnjak 3 dana, nakon toga, procijedite i čuvajte u hladnjaku.

    Maksimalna doza napitka je 40 ml po 3 puta dnevno, prije obroka. Ipak, čišćenje krvnih žila treba počinjati s manjim dozama (1-2 žlice), pa svaki teći dan povećajte dok ne dođete do 40 ml i tako 40 dana. Čišćenje krvnih žila na ovaj način preporučuje se provoditi jednom godišnje, poboljšava se cirkulacija krvi i njen lipidni sastav, normalizira se krvni tlak, jača se moždana cirkulacija.

    Komentar Dunja, 10/01/2015 2:15pm (2 years ago)

  • NovaTV - srčani udar, poučno

    http://www.youtube.com/watch?v=SaUGfcViD2g

    Komentar Dalibor, 21/02/2012 9:21am (5 years ago)

  • o aterosklerozi, kako nastaje i kako se liječi

    http://www.youtube.com/watch?v=1FSMQqFaNV8&feature=related

    Komentar Ksenija, 05/05/2011 12:37pm (6 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.