Anemija

Anemija ili slabokrvnost je nedostatak crvenih krvnih stanica i/ili hemoglobina. Rezultat toga je smanjena sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva. Hemoglobin (protein koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama) mora biti prisutan da bi opskrbio kisikom tjelesna tkiva i organe. Među tri glavna uzroka anemije spadaju prekomjeran gubitak krvi, prekomjerno uništenje ili nedostatna produkcija crvenih krvnih stanica koje služe za prijenos kisika i ugljičnog dioksida u čovjekovom tijelu. Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, uzrokovane širokim spektrom različitih vrsta uzroka. Anemija se klasificira prema veličini crvene krvne stanice (eritrocita): smanjena/mikrocitična, normalna/normocitična ili uvećana/makrocitična ili megaloblastic.

Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je otkriti razlog nastanka anemije kao i tip anemije. Najčešći oblik anemije nastaje zbog smanjene koncentracije željeza u organizmu (sideropenična anemija). Posljedice su slabokrvnosti slabija fizička sposobnost, smanjena otpornost prema bolestima, sporiji rast, smanjena mogućnost koncentracije i pamćenja.

Simptomi
Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njeni simptomi mogu biti prilično nejasni i neprimijetni. Simptomi anemije su brzo umaranje pri naporu, ubrzan rad i lupanje srca, osjećaj gušenja, funkcionalni sistolički šumovi, česte glavobolje, razdražljivost, omaglica, pospanost, pečenje jezika, a u nekih čak anoreksija. Anemične osobe su blijede, u većini slučajeva uočava se gladak i crven jezik te promjene na noktima koji su lomljivi i udubljeni. Veoma težak oblik anemije dovodi do kompenzacijske reakcije pri kojoj se srčani pritisak zamjetno povećava, uzrokujući palpitacije i znojenje; ovaj proces kod starijih ljudi može dovesti i do otkazivanja srca.

Ozbiljna anemija može biti udružena s pojavom slabosti, vrtoglavice, glavobolje, zujanja u ušima, bljeskovima pred očima. Pallor (blijeda koža i sluzokoža), gubitak menstruacije, libida, probavne smetnje i povećanje slezene, mogu se također pojaviti. Laboratorijski nalaz slabokrvne osobe pokazuje snižene vrijednosti hemoglobina, crvenih krvnih stanica (eritrocita) uz snižene vrijednosti MCV, MCHC i željeza u serumu. Vrijednosti kapaciteta vezanje željeza u serumu i ukupnog transferina (UIBC, TIBC) povećane su. Koncentracija feritina u serumu je snižena, a to je u direktnoj povezanosti s razinom rezervi željeza u tkivima.

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja uzimanjem detaljne povijesti bolesti, pregledom bolesnika, a osnovna dijagnostička obrada uključuje prvenstveno utvrđivanje uzroka anemije; gubitak krvi, smanjena proizvodnja eritrocita, te pojačana razgradnja. Prvo treba isključiti krvarenje, a zatim ostale moguće uzroke. Uobičajeno je mjerenje retikulocitnog indeksa. Retikulocitni indeks manji od 2% pokazuje neprimjereno stvaranje eritrocita, a veći od 2% govori o prekomjernom razaranju ili gubitku eritrocita putem krvi.

Dijagnoza i obujam testiranja će ovisiti o kavkoj anemiji se radi. Minimum laboratorijskih testova uključuje: kompletna krvna slika (eritrociti, leukociti, trombociti), željezo, TIBC, feritin (zaliha željeza), hemoccult (test stolice na okultnu krv), bubrežne probe (kreatinin, ureja), urin + sediment, hormon štitnjače (TSH), jetreni enzimi (AST, ALT; bilirubin). Daljnja obrada će ovisiti o ovim bazičnim nalazima.

Liječenje
Liječenje obuhvaća uklanjanje uzroka, tj. osnovne bolesti koja je dovela do anemije. Anemija zbog manjka željeza liječi se uzimanjem preparata koji sadrže željezo na usta. Željezo se najbolje iskorištava kad se uzima između obroka. Osobama koje uzimaju preparate željeza radi prevencije ili terapije anemije, nakon postizanja normalnih vrijednosti hemoglobina preporuča se korištenje preparata željeza kroz slijedećih dva do tri mjeseca, da bi se popunile rezerve željeza u organizmu. Prevencija i terapija anemija uzrokovanih manjkom folne kiseline obavlja se davanjem suplemenata folne kiseline u kombinaciji sa željezom. Preparati željeza mogu biti u obliku tableta i otopina.

Smatra se da je postignut pozitivan učinak ako dođe do povećanja vrijednosti hemoglobina za 20-25 g/L nakon primjene preparata željeza u trajanju od 4 tjedna.

Potrebno je jesti raznoliku hranu i u svoju prehranu uvrstiti namirnice bogate željezom i one koje pomažu njegovu apsorpciju. Glavni su prirodni izvori željeza u hrani: meso, riba, jetra, jaja, zeleno lisnato povrće (naročito bogat je list peršina), mahunarke, svježe voće. Željezo iz mesa i ribe je hem željezo koje se u organizmu 4-5 puta bolje iskorištava od željeza iz drugih namirnica.

U trudnoći može doći do anemije zbog manjka željeza ili manjka folne kiseline. Pokušajte to spriječiti prehranom koja će biti bogata hranjivim sastojcima: vitaminima A. B6, C i E. folnom kiselinom, pantotenskom kiselinom, flavonoidima. željezom, manganom, cinkom i esencijalnim masnim kiselinama.