Badem

Badem (Prunus amigdalus communis), poznat je i po nazivima: bajam, mandula, mjendula, migdal, pitomi badem. Badem potječe iz centralne Azije i Turkestana, u kojima još i danas divlje raste. Badem je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka. Istodobno badem je jedan od tipičnih mediteranskih plodova, a kod nas najbolje uspijeva u Dalmaciji i na otocima. Koristi se zreli plod, koji se ubire u rujnu i listopadu.

Plodovi se razlikuju po tvrdoći ljuske te okusu jezgre, kao slatki i gorki.

Gorki badem -amigdalus amarus razlikuje se po tome što u plodu sadrži heterozid amigdalozid. On nije jestiv jer u sebi sadrži otrovne sastojke i može se koristiti samo pri pravljenju lijekova, u minimalnim dozama. Plod pitomog slatkog badema jestiv je. U 100 grama sadrži 19 grama proteina, 54 grama masti, od kojih puno jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina, te 4,5 grama zasićenih masnih kiselina i oko 4 grama ugljikohidrata i 14,5 grama biljnih vlakana. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi oko 2600 kJ (640 kcal).

Od vitamina sadrži vitamine B1, B2, B6, nijacin, vitamin E i bogat je mineralima, naročito kalijem 860 mg, kalcijem 250 mg, te magnezijem, fosforom, željezom, cinkom, bakrom, sumporom i manganom. Magnezij je važan jer pomaže organizmu u borbi protiv štetnih vanjskih utjecaja i stresova, pozitivno djeluje na suzbijanje nepravilnosti rada srca, potreban je za rad mišića i funkciju živčanog sustava, povećava obrambenu sposobnost organizma i sl.

Oljušten suhi badem osim bjelančevina i ugljikohidrata bogat je mastima i koje pripadaju tzv. dobrim masnim kiselinama. Te masne kiseline naš organizam, baš kao i višestruko nezasićene ne može sam proizvesti pa ih označujemo kao esencijalne. Povoljno djeluju na metabolizam masti u organizmu jer podižu razinu dobrog ili HDL kolesterola koji se ponaša kao "čistač" odnoseći višak kolesterola, te imaju povoljan učinak na krvožilni sustav i srce te cirkulaciju u cjelini.

Slatki badem koristi se za pripremu kolača i raznih slastica a dobro sažvakan neutralizira povećanu želučanu kiselinu. Europskom orahu srodni su brazilski, australski i američki orah, kašu-orah.

Izvor: ^ zzjzpgz.hr - Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.