Bakar

Bakar (Cu) je element u tragovima. Prisutan je u svim tjelesnim tkivima. Važan je za nastajanje hemoglobina i crvenih krvnih stanica jer sudjeluje u apsorpciji željeza. Sastavni je dio brojnih metaloenzima koji učestvuju u razgradnji i izgradnji tjelesnih tkiva. Bakar je neophodan za ljudsko zdravlje. Bakar je rasprostranjen u biološkim tkivima u obliku organskog kompleksa koji djeluju kao enzimi. Bakar sudjeluje u različitim metaboličkim reakcijama, sintezi nekih esencijalnih spojeva, te u održavanju normalnog funkcioniranja živčanog sustava. Djeluje kao pigmentirajući faktor kose i kože. Bitan je za iskorištavanje vitamina C.

Ako jedete dovoljno proizvoda od integralnih žitarica i svježeg zelenog i lisnatog povrća, kao i jetrica, nemate razloga za brigu oko toga da li ste uzeli dovoljno bakra. Uz zdravu prehranu dobivamo dovoljno bakra iz hrane, no, manjak se može pojaviti u dojenčadi koja se ne hrane majčinim mlijekom, te u nedonoščadi.

Bakar i djelovanje na zdravlje

Njegove najvažnije uloge su: pomaže stvaranju hemoglobina u krvi, olakšava apsorbciju željeza, upravlja krvnim tlakom i otkucajima srca, poboljšava plodnost, osigurava zdravu pigmentaciju kože i kose, pomaže jačanje krvnih žila, kosti, živaca i tetiva, štiti tkivo od oštećivanja slobodnim radikalima, jača imunološki sustav, te poznato je da ima udjela i u sprečavanju raka. Važan je i za imunološki sustav, dio je prirodnih pigmenata (keratin u kosi), bitan je i unos bakra tijekom trudnoće za normalan razvoj djeteta.

Nedostatak bakra kod ljudi je izrazito rijedak. Potrebno je najmanje mjesec dana izrazitog neunošenja bakra, da bi se pojavili prvi simptomi nedostatka -ponajprije anemija. Ostali simptomi su: zaostatak u rastu, smanjena keratinizacija i pigmentacija kose, hipotermija, degenerativne promjene u elastinu arterija, mentalni poremećaji, te promjene na skeletu kao kod skorbuta.

Doziranje

Uravnoteženom prehranom dnevno se unosi 1-2 mg bakra. Dodaci bakra smiju se uzimati samo po preporuci liječnika, jer prevelika količina bakra može imati za posljedicu mučnine, povraćanje, te bolove u mišićima i trbuhu.

Oko 30% bakra unesenog hranom se iskoristi. Već 15 minuta nakon ingestije bakar ulazi u cirkulaciju. Veliki dio unesenog bakra izlučuje se putem fecesa i žuči, mali dio preko urina. Bakar se u organizmu skladišti u tkivima, najveće koncentracije su nañene u jetri, bubrezima, srcu, i mozgu. Iako kosti i mišići imaju male koncentracije bakra, pošto tijelo ima puno mišića i kostiju oko 50 % bakra u tijelu je skladišteno u njima.

Najbolji prirodni izvori Bakra

Prirodni izvori su goveđa jetra, raž, kako, grah, šljive, piletina, grašak, cikla, banana, kikiriki, sjemenke suncokreta, soja, kvasac, sezam, bademi. Dnevno potrebne količine hrane za zdravu odraslu osobu da bi se zadovoljila preporučena dnevna količina: 30 g oraha, 163 g graha, 500 g pšenice

Izvor
· ^ "National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Elements". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.