Blitva

Blitva (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. vulgaris) lisnato je povrće tamnozelene boje iz potporodice labode (Chenopodiaceae). Razlikujemo dvije glavna oblika blitve koje se uzgajaju u Hrvatskoj. Prva uzgojni oblik blitve odlikuje se širokim mesnatim listovima u obliku "raščupanih" glavica ili rozeta sa vrlo malom stabljikom. Drugi oblik blitve građen je tako da su joj listovi relativno mali u odnosu na debelu, jako razvijenu i mesnatu peteljku.

Blitva spada u niskokalorične namimice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ).

Blitva je bogata balastnim tvarima, saveznicima crijevne flore. Ta celulozna vlakna vežu na sebe vodu (a time i masnoće i otrovne tvari), ubrzavaju prolaz hrane kroz crijeva, te na taj način otklanjaju crijevne i probavne tegobe. Visoke koncentracije kalija, željeza, magnezija i vitamina C, čine blitvu izuzetno vrijednom namirnicom.

Debele bijele statljike također su hranjive i možete ih priprremati kao šparoge, a lišće kao špinat (svako posebno). Blitva je bogata kompleksnim ugljikohidratima, tako da je izvanredan izvor glukoze, pogotovo za stanice mozga i živčani sustav.

Blitva pomaže kod nervoze i pomanjkanje koncentracije, pomaže kod probavnih smetnji, smanjuje razinu masti u krvi, jača imunitet, štiti sve sluznice u tijelu, jača kosti izube, potiče stvaranje crvenih krvnih stanica

Blitva u hladnjaku može izdržati i do tjedan dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta. Može se pripremati kao špinat, u primorskim krajevima poslužuje se uz ribu tako da se kuhana prelije maslinovim uljem uz dodatak češnjaka.