Bruceloza
Brucellae su gram negativni intracelularni bacili. Bolesti kod čovjeka uzrokuje 4 vrste: B.melitensis (parazit koza, ovaca i deva), B.abortus (govedo), B.suis (svinja) i B.canis (pas). Bolest se u čovjeka pojavljuje sporadično i epidemijski. Uglavnom je vezana uz uzgoj životinja, posebice u nerazvijenim zemljama i područjima sa slabom higijenom. U zaraženih životinja najviše uzročnika ima u mlijeku, posteljici i maternici.
Bakterije se dugo zadržavaju na vlažnoj zemlji i u vodi. Glavni putevi zaraze u čovjeka su izravni kontakt sa zaraženim životinjama, inhalacija aerosola, i konzumacija inficiranog mlijeka i mliječnih proizvoda. Može se javiti i kao profesionalna bolest u mesara, ratara, stočara, veterinara, uzgajivača pasa, laboratorijskih radnika i sl.
Nakon zaraze pa do pojave prvih simptoma bolesti obično prođe od pet dana do tri mjeseca (najčešće dva tjedna) bruceloza se javi iznenada praćena prehladi sličnim simptomima kao što su groznica, glavobolja, bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima, umor i dr.
Egzistiraju 3 stadija bolesti:
a) prvi stadij – samo se nekad javlja, na mjestu ulaska uzročnika (koža, sluznica isl.) javlja se upalna promjena s edemom i povećanjem regionalnih limfnih čvorova.
b) Drugi stadij – karakterizarana je prodorom infekta u krvotok i zahvaćanjem jetre, slezene i koštane srži. Mogu biti zahvaćeni i drugi organi (bubrezi, perikard, kosti, meninge).
c) Treći stadij – kronična faza bolesti, dolazi do zahvaćanja uglavnom samo 1 organa s patološkim promjenama samo na tom organu.
Patologija: brucele su intracelularni paraziti retikuloendotelnih stanica, limfnih čvorova, koštane srži, jetre i slezene (rijeđe drugih organa). Kao reakcija na infekciju nastaju granulomi (mononukleari i epiteloidne stanice) sa središnjim nekrotičnim dijelom, te orijaške Langhansove stanice. Katkad se može javiti apsces u jetri, slezeni i koštanoj srži. Takav oblik upale se javlja još u tuberkulozi, sifilisu i tularemiji.
Klinička slika: inkubacija traje 5-21 dan, ali može proći i 6-9 mjeseci do ojave simptoma. Bolest može početi naglo ili postepeno, javlja se vrućica, povišena temperatura (intermitentna ili remitentna), umor, glavobolja, bol u udovima, velika slabost (dominatan i stalan simptom), noćno znojenje, povećanje limfnih čvorova, hepatosplenomegalija (slezena je puno više povećana nego jetra), leukopenija, limfocitoza, zbog zahvaćanja koštane srži prisutna je anemija, leukopenija i relativna limfocitoza. Kod trudnica je čest pobačaj (78%).
Komplikacije: bronhopneumonija, empijem, promjene na bubrezima, miokarditis, endokarditis, meningitis, encefalitis, artritis
Dijagnoza: klinička slika, anamneza, krvna slika, izolacija uzročnika iz krvi, sternalnog punkata i drugih tjelesnih tekućina. Uzročnik se nasađuje na jetreni bujon ili triptozni bujon, koristi se i reakcija aglutinacije po Wrightu, te dokaz IgM i IgG. Broj leukocita je obično normalan ili smanjen s relativnom ili apsolutnom limfocitozom za vrijeme akutnog stadija. Konačna dijagnoza osniva se na izolaciji organizama, obično iz krvi ili rjeđe, iz likvora, urina ili tkiva.
Terapija: tetraciklini, aminoglikozidi, trimetoprim-sulfometoksazol, rifampicin, ciprofloksacin. Kod odraslih se primjenjuje doksiciklin (200mg/dan , 4-8 tjedana) ili klasični tetraciklini (2g/dan). Tetraciklini se mogu kombinirati s aminoglikozidima (streptomicin, gentamicin). Trimetoprim-sulfometoksazol se može davati sam ili u kombinaciji s tetraciklinima. Kod djece postoje 3 tipa terapije. Monoterapija trimetoprim-sulfometoksazol, kombinacija (1) TMP-SMZ s aminoglikozidima ili kombinacija (2) TMP-SMZ sa rifampicinom. Kod trudnica se daje TMP-SMZ sa rifampicinom.
Kako bi se spriječila humana infekcija brucelom, mlijeko treba pasterizirati; svježi sir može biti kontaminiran. Osobe koje rukuju životinjama ili truplima za koje se sumnja da su zaražena, trebaju nositi zaštitne naočale i gumene rukavice i trebaju zaštititi ozljeđenu kožu od ekspozicije.