Bruksizam

Bruksizam je kod većine pacijenata prolazna pojava, koja nestaje kada se pacijent riješi stresa. Kod manjeg broja pacijenata bruksizam za posljedicu može imati ozbiljne posljedice na žvačni sustav, od prekomjernog trošenja  (abrazije) zubnih kruna, oštećenje potpornih struktura zuba do bolova žvačnih mišića te promjena u temporo-mandibularnom zglobu. Škrgućete li noću zubima ili ih pak stišćete tako da se budite s osjećajem glavobolje, bolnih zuba ili nelagode u čeljusnom zglobu, bolujete od bruksizma.

Postoje dva načina da saznate da imate bruksizam. Prvi je kada Vaš partner se žali  i drugi je kada se budite sa bolom u vilici ili konstatntnim glavoboljama. U svakom slučaju, pregled kod stomatologa je neophodan. Bruksizam u brojkama - pogađa 6-8% odraslih i 15-20% djece. Jedna studija je pokazala da ljudi tijekom 8 sati sna uobičajeno ostvaruju 250 zubnih kontakata, dok ljudi koji pate od bruksizma ostvare 1 200 do 12 000.

Često bruksizam nije ograničen samo na zube već se poremećaji prenose i na okolna tkiva i strukture, a ono što najčešće nastrada je čeljusni zglob i žvačni mišići. Pacijenti koji boluju od bruksizma pate od artritisa temporomandibularnog zgloba, glavobolja, zubobolja itd.

Terapijski pristup uključuje nekoliko terapijskih modela: stomatološku terapiju, menadžment stres terapiju i medikamentnu terapiju. Stomatološku pomoć će prihvatiti i podvrgnuti će se dugotrajnoj terapiji prilagodbe zagriza.

Ako Vaš stomatolog procjeni da je bruksizam nastao zbog nepravilnog zagrižaja, on će možda predložiti stomatološku terapiju. Pacijentu se može izraditi udlaga, a to je nadomjestak koji pacijent nosi noću i koji na neki način amortizira sile koje nastaju stiskanjem žvačnih mišića i spriječava struganje zuba jednih po drugima. Razmislite o savjetima koje vam daje Vaš stomatolog.