Celer

Latinski naziv: Apium graveolens L.
Drugi nazivi: ak, čereviz, pitomi celer, celon, selen, selin, zelena

Celer je dvogodišnja zeljasta biljka s mesnatim i vretenastim korijenom koji ponekad može biti i gomoljast. Stabljika mu je razgranjena, a doseže visinu od 40 do 80 cm. Tamnozeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdijeljeni, dok su listići klinastog oblika, gore urezani i nazubljeni. Kuglasti plod je rebrast. Sjemenke celera su sitne i smeđe sa svijetlim žlijebovima, snažnog, aromatičnog i pomalo gorkog okusa. Cvate od srpnja do rujna. Cvjeta bijelim i sivo-bijelim cvjetićima, koji su skupljeni u štit s kratkom peteljkom.

Celer raste kao divlja i kulturna biljka koja se uzgaja u povrtnjacima. Kao divlja raste na obalnom području i na vlažnim područjima gotovo cijele Evrope, a nalazi se i na drugim kontinentima. Drži se da je divlji celer otrovan te ga zato ne upotrebljavamo u liječenju Ijekovitim biljem. Za vrtni ili pitomi celer drži se da je veoma značajna ljekovita biljka.

Odličan je izvor vitamina K (29,3 1¼g) i dijetalnih vlakana (1,6 g/14 kcal ili 11,5 g/100 kcal), a ostale potrebne minerale i vitamine sadrži u malim količinama. Celer sadrži komponentu kumarin, koja sprječava štetno djelovanje slobodnih radikala, a uz to potiče aktivnost bijelih krvnih stanica, obrambenih mehanizama. Izvrstan je izvor vitamina K, koji povoljno utječe na grušanje krvi, štiti od osteoporoze, sprječava štetno oksidativno djelovanje na stanicu. Cjelokupni B-kompleks iz celera potiče izmjenu ugljikohidrata u tijelu, jača živce i mozak, pomaže rad crijeva, čini i održava zdravima kožu, kosu, oči i jetru.

Istraživanja pokazuju da celer posjeduje svojstva za smanjivanje tlaka jer u svom sastavu posjeduje aktivne pthalide koji opuštaju mišiće arterija i na taj način reguliraju krvni tlak. U istraživanjima na životinjama celer se pokazao djelotvornim kod snižavanja kolesterola. Tijekom osam tjedana hranjenja sokom celera značajno je reducirana razina kolesterola, uz povećano izlučivanje žučne kiseline.

Zbog visokog sadržaja eteričnih ulja i terpena, celer djeluje antibakterijski i antimikotički u sluznicama crijeva i mokraćnih puteva.

Ljekoviti dijelovi biljke
Za lijek se koristi korijen vrtnog celera koji se kopa od sredine rujna do sredine studenoga. Svježa biljka sabire se od svibnja do konca kolovoza. Ljekovite tvari najbolje ostaju sačuvane u svježe iscijeđenom soku sirovog korijena, listova i stabljike, no preporuča se što manje listova jer sok čine gorkim.

Ljekovito djelovanje
Celer se koristi u liječenju vodene bolesti, reumatskih bolesti, gihta (uloga) i pretjerane gojaznosti, kroničnog katara pluća, grčeva u prsnom košu, što su povezane s osjećajem straha, nadutosti, slabosti želuca, pomanjkanja teka i bolesti koje su uvjetovane nedostatkom osnovnih tvari potrebnih organizmu. Isto tako, celer poboljšava krv i cirkulaciju krvi.

Biljka i korijen celera su vrlo traženi kulinarski začin, a juhe i jela od celera pobuđuju apetit i jačaju otpornost organizma.

Protiv bubrežnih bolesti treba piti svježe istisnut sok celerova lišća, ili bar alkoholnu tinkturu od 30 kapi triput dnevno. Po 50g celera i peršuna kuha se i pije triput dnevno po šalica, to ujedno pomaže i kod groznice.

Čaj od celera protiv reume
U litri vode kuha se 40 grama celerovog lišća nekoliko minuta, poklopljeno stoji dok se ne ohladi. Procijedi se i pije mlako nekoliko puta dnevno nekoliko tjedana.

Celer ide među najvažnije povrće. On svojim jakim aromatičnim uljem osvježuje živce. Regulira djelovanje bubrega i žlijezda. Celer je odlično sredstvo za čišćenje krvi i jačanje živaca. Kroz pet nedjelja se jede pri svakom obroku šaka vršika celerova lista i to bez soli, ako želimo da bude ljekovit za živce i bubrege. Ako se kuha 40 g celera u litri vode i to pije kroz nekoliko sedmica, liječi se reuma, giht, bolovi u zglobovima i teškoće pri mokrenju.