Cink

Cink (Zn) je esencijalni element u tragovima. Značaj-esencijalnost ovog elementa poznata je već preko 100 godina. U tijelu čovjeka ima oko 1,8 grama cinka, dok željeza ima oko 5 grama. Funkcije cinka su brojne. Važan je za apsorpciju i funkcioniranje vitamina, posebno vitamina B grupe. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za naše tijelo. Po svojem značaju za terapiju i profilaksu bolesti smatra se jednakovrijednim kao i minerali kalcij, željezo, magnezij... Održavanje imuniteta samo je jedan od brojnih blagotvornih učinaka cinka koji sudjeluje u aktivnosti više od 100 enzima, tvari koje omogućuju biokemijske procese u tijelu. Esencijalan je za sintezu nukleinskih kiselina, za rast i pravilan razvoj reproduktivnih organa, normalno funkcioniranje prostate. Važan je za zacjeljivanje rana i opekotina. Cink je nužan za stvaranje tjelesnih stanica, pa je osobito važan za rast i razvoj djeteta u trudnoći te kasnije u djetinjstvu i adolescenciji.

Cink regulira rast stanica i zarastanje rana, sudjeluje u sintezi proteina, regulira plodnost, pomaže reprodukciji stanica, jača imunitet i štiti od slobodnih radikala. Nova istraživanja ukazuju na njegov značaj za funkcioniranje mozga i liječenje šizofrenije. Postoje jaki dokazi o njegovoj potrebi za sintezu DNK.

Deficit cinka najčešće se javlja zbog nepravilne prehrane i drugih nezdravih životnih navika. Smatra se da se raznovrsnom prehranom može osigurati dovoljna dnevna količina cinka. Pravilnom prehranom dnevno ga se unosi između 8 i 14 g. Kamenice sadrže više cinka po obroku nego bilo koja druga namirnica, no, ipak su glavni izvor cinka u prehrani crveno meso i iznutrice.

Cink i djelovanje na zdravlje

Smatra se da cink djeluje kao potpora imunološkom sustavu. Naime on utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica koje su nam važne u borbi protiv infekcija. Cink održava dobar vid, tek, osjetila okusa i mirisa, pomaže pri smanjivanju naslaga kolesterola, pri liječenju neplodnosti, mentalnih poremećaja, spriječava probleme s prostatom, potiče zacjeljivanje kože, jača kosti, mišiće, kosu i nokte.

Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni...

Ako uzimate velike količine vitamina B6, potrebno je uzimati više cinka. Isti je slučaj i ako dijabetičar ili konzumirate više alkohola. Ljudi koji imaju problema s prostatom, bitno je da održavaju visok nivo cinka u organizmu. Uspješno pomaže kod liječenja impotencije pomoću programa dodataka B6 i cinka. Starije osobe, koje se plaše senilnosti, trebaju znati da su dodaci cinka i mangana od koristi.

Doziranje

Preporučena dnevna količina (RDA) cinka je 12 - 15 mg. Smatra se da željezo negativno utječe na apsorpciju cinka. Kako bi se izbjegao taj problem, savjetuje se željezo uzimati između obroka. Ako svojoj hrani dodajete cink, povećat ćete svoje potrebe za vitaminom A. Cink najbolje djeluje sa vitaminom A, kalcijem i fosforom.

Odrasle osobe gube cink putem urina (oko 0,5 mg/dan), kože (oko 0,5 mg/dan) i intestinuma (2.4 mg/dan). Gladovanje i mišićni katabolizam povećavaju gubitak cinka putem urina i fecesa. Fluidi prostate bogati su cinkom i jednom ejakulacijom sjemena može se izgubiti i 1 mg Zn. Gubitak cinka može biti posljedica i nekih bolesti. Deficit cinka prije svega treba nadoknaditi prehranom, a tek potom razmišljati o eventualnom uzimanju preparata sa cinkom, samo prema savjetu liječnika i nutricionista. Prekomjerno uzimanje može prouzročiti višak cinka u organizmu, što može izazvati neravnotežu drugih minerala (bakra, željeza i kalcija), povraćanje, proljev, grčeve, glavobolju, vrtoglavicu.

Najbolji prirodni izvori Cinka

Najbolji su prirodni izvori cinka crveno meso i iznutrice, janjeći kotleti, te ribe i drugi plodovi mora, osobito kamenice te drugi školjkaši, rakovi i tuna. Postoje velike razlike u udjelu cinka u pojedinim namirnicama. U pravilu meso je bogato cinkom ali treba znati da su mišići bogati cinkom za razliku od masnog tkiva. Vrlo dobrim izvorom cinka smatra se goveđe crveno meso (43 mg/g), sir, "puno" pšenično zrno (30 mg/g), nemasno svnjsko meso (24 mg/g), tamno pileće meso (16 mg/g), leća (31 mg/g).

Masti, ulja, šećer i alkohol sadrže vrlo malo cinka. Žitarice su bogat izvor energije i cinka u brojnim krajevima svijeta. Količina cinka iz žitarica ovosi o načinu prerade. Proizvodi na bazi "punog" zrna, pekarski kvasac, pšenične klice i sjemenke buće smatraju se dobrim izvorom ovog esencijalnog elementa. Udio cinka u povrću ovisi o vrsti, i mjestu uzgoja. Preda i priprema hrane može značajno utjecati na udio cinka u hrani.