Coxsackie virus

Coxsackie virusi se dijele na grupa A koja ima 24 serotipova, i grupu B sa samo šest. Grupa B je ozbiljnija, jer napada mišiće, i to najčešće srčani. Ali, da bi Coxsackie virus grupe B stigao do srčanog mišića i eventualno doveo do još težih komplikacija, poput zapaljenja moždanih opni, treba da se ispune određeni uvjeti. Da je virulentnost, odnosno sposobnost inficiranja visoka i da osoba ima nizak imunitet. Prije svega, ovo je bolest i prljavih ruku, što znači da se virus u organizam unosi hranom, vodom. Njegovi simptomi su malaksalost, brzo zamaranje, temperatura, brzo i nepravilno lupanje srca. Veliki broj infekcija prolazi bez ikakvih simptoma ili sa simptomima blage prehlade, koja prođe za dva do tri dana. Virusi, međutim, mogu dugo da se održe u organizmu.

Infekcija virusom ne daje uvijek tešku kliničku sliku. Budući ima puno podtipova, u čak 90 odsto slučajeva prolazi kao obična respiratorna infekcija. U pet do deset odsto slučajeva infekcija prerasta u bolest koja se ispoljava u početku blažim simptomima i vrlo rijetko daje teške oblike kliničke slike kada napada srčani mišić, moždanice i pluća. Tada je najopasniji, jer je tihi ubojica srca. Miokarditis je potencijalno najopasnija bolest koju Coxsackie virus može izazvati. Kliničke manifestacije miokarditisa određuje stupanj zahvaćenosti samog mišića zapaljenjem, a dijapazon bolesti se kreće od asimtomatskog stanja, koje je posljedica blage fokalne lezije mišića, pa do faze taške srčane slabosti, srčanih aritmija i iznenadne smrti.

Virusolozi upozoravaju da su Coxsackie virusi prisutni širom svijeta, praktično svuda, te se mogu izolirati iz briseva grla, ljudskog fecesa, muha i otpadnih voda i skoro da nema osobe koja nije došla u kontakt s ovim virusom. Poznato je da Coxsackie tipa A ne predstavlja ozbiljnu opasnost za čovjeka, jer ta infekcija veoma brzo prolazi, a simptomi se svode na bolove u trbuhu i proljev.

Nosioc infekcije je čovjek, najčešće sa asimptomatskom infekcijom, a izvor zaraze su izlučevine iz nosa, ždrijela i stolica. Infekcija se ne prenosi kontaktom, već fekooralnim putem. Ima ih u otpadnim vodama i bazenima. Mogu se dugo održati u otpadnim vodama jer su jako otporni i tako kruže u životnoj sredini ljudi. Muhe su čest mehanički prenosilac virusa. Infekcije Coxsackie virusima se najčešće javljaju u toplim mjesecima, bilo da se radi o ljetu ili jeseni i u sredinama s lošijim higijenskim uvjetima.

Simptomi
Ovaj virus najčešće napada prilikom pada imuniteta i manifestira se lupanjem srca, brzim zamaranjem, malaksalošću, gubitkom snage, otežanim disanjem i preznojavanjem. Veliki problem je to što se preko redovne analize krvne slike i biokemije teško otkriva. Virus je vrlo teško prepoznati jer je veoma otporan. Najčešći znakovi su simptomi respiratorne virusne infekcije koji počinju groznicom, bolovima u grlu, malaksalošću i gubitkom apetita. Inkubacija traje dan-dva. Nakon početnih simptoma u ustima se pojavljuju mali mjehurići, i mnogi zaraženi bolesnici mogu razviti osip na tabanima i dlanovima koji svrbi. Ti simptomi obično mogu trajati do 10 dana kada nastupa oporavak.

Dijagnoza
Na temelju kliničkog izgleda, bolnih mjehurića u ustima, rukama, nogama i visokom temperaturom može se dijagnositicirati zaraza Coxsackie virusom. Virus se izolira iz brisa grla, nazofaringealnog sekreta, sadržaja vezikula, stolice, likvora, krvi. Od seroloških testova za otkrivanje antitjela u serumu koriste se ELISA, RIH, RVK, imunflorescencija.

Liječenje
Ne postoji specifično liječenje virusne infekcije, sama infekcija se povlači za 10 dana uz terapiju za snižavanje temperature, sredstva na bazi kadulje, kojima se ispire grlo, treba ispljunuti nakon grgljanja. Moguća je i primena kortikosteroida. Ne postoji cjepivo za Coxsackie virusne infekcije. Prevencija kod Coxsackie virusa -treba obratiti pažnju na higijenu, često pranje ruku, pranje i čišćenje predmeta koji su u doticaju s bolesnikom.

Za dobar imunitet uvijek je važna zdrava prehrana, umjerena fizička aktivnost i maksimalno izbjegavanje prekomjernog stresa i naravno higijena.

Izvor:
· ^ kidshealth.org
· ^ Blomqvist, S., P. Kemola, P., S. Kaijalainen, et al. "Co-circulation of Coxsackieviruses A6 and A10 in Hand, Foot and Mouth Disease Outbreak in Finland." J. Clin. Virol. 48.1 May 2010: 49-54.