D vitamin

Vitamin D (kalciferoli) je vitamin topljiv u mastima i može ga se dobiti bilo uzimanjem putem hrane ili izlaganjem suncu. Poznat je i kao vitamin “sunčevog svjetla” jer djelovanjem UV zraka sunca dolazi do aktivacije oblika kolesterola koji je prisutan u kože i prelazi u vitamin D. Vitamin D2 poznat kao kalciferol je sintetski vitamin. Vitamin D3 je prirodni oblik koji se nalazi u ribljem ulju. D3 se može sintetizirati. Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija iz intestinalnog trakta i asimilaciju fosfora koji je potreban za izgradnju kostiju. Pomaže u sintezi enzima mukoznih membrana koje su aktivno uključene u transport kalcija. Vitamin D je važan za rast i razvoj djece jer bez njeganije moguća pravilna kalcifikacija kostiju i zuba. također je važan za stabilnost živčanog sustava, pravilan rad srca i cirkulaciju. Tijelo ga najbolje koristi kada se uzima zajedno s vitaminom A.

Prije njegova otkrića mnogi ljudi su bolovali od rahitisa, a posebno djeca. Zato su mu u prošlosti posvetili naročitu pažnju. Danas se zna da taj vitamin može spriječiti i liječiti rahitis. Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom.

Primjenom velikih doza vitamina D dolazi do poremećaja u matabolizmu kalcija te su prvi simptomi hipervitaminoze vezani uz hiperkalcijemiju. To su umor, probavne smetnje, gubitak težine, anemija pa i depresija. Dolazi i do dodatnog taloženja kalcija u bubrezima i gušterači.

Vitamin D i i djelovanje na zdravlje

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima te je vrlo učinkovit u razvoju djece. Pomaže pri liječenju konjunktivitisa.

Doziranje

Dnevna potreba za odrasle je 400 i.j. ili 5-10 mcg. Vitamin D najbolje djeluje s vitaminom A, vitaminom C, holinom, kalcijem i fosforom. O vitaminu D ovisi prijenos fosfora iz krvi do organske komponente u kostima, a utječe i na apsorpciju cinka. U odraslih osoba manjak ovog vitamina može izazvati nervozu, proljev, nesanicu, grčeve mišića, slabljenje kostiju i može pogoršati osteoporozu. Prevelike količine vitamina D podižu razinu kalcija u krvi što može izazvati glavobolje, mučnine, gubitak teka, neutaživu žeñ, slabost mišića i čak oštećenje srca, jetre ili bubrega jer se kalcij taloži u mekom tkivu. Topljiv je u mastima tako da se njegov višak taloži u tijelu.

Toksičnost tog vitamina je sigurno potvrđena, ukoliko se uzima u prevelikim dozama smatra se jednim od najtoksičnijih vitamina.

Najbolji prirodni izvori vitamina D

Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina. Ali se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i ribljem mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku.

Izvor
· ^ a b Joshi, D; Center, J; Eisman, J (2010). "Vitamin D deficiency in adults". Australian Prescriber 33 (4): 103-6.
· ^ a b c About Vitamin D Including Sections: History, Nutrition, Chemistry, Biochemistry, and Diseases. University of California Riverside