Divlji mak

Latinski naziv: Papaver rhoeas L.
Drugi nazivi: poljski maj, bulka, crveni mak, turčinak

Porijeklom je iz Bugarske i Turske, divlji mak srodnik je orijentalne vrste maka. Nalazimo ga kao uporan korov na poljima, u žitu, uz putove i živice, na željezničkim nasipima i na svim napuštenim i obradivim zemljištima. Cvjetovi ponosno rastu na visokim, jednostavnim ili slabo razgranatim stabljikama koje su, kao i listovi, prekrivene gustim i oštrim dlačicama. Sami cvjetovi vrlo su nježni i tanki. Plod je čahura okrugog ili konusnog oblika, u kojoj se nalaze mnogobrojne, sitne, plavosive sjemenke.

Divlji mak sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (Papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanin i škrob, a najljekovitija materija je sluz koja se nalazi u cvijetovima.

Vrijeme cvatnje mu je od svibnja do srpnja. Pri sušenju krunične listiće (samo taj dio cvijeta se koristi) ne treba previše dodirivati jer tada gube ljekovita svojstva i mijenjaju boju, to jest poplave. Beru se po lijepom vremenu, a odmah se osuše i ne smiju se prevrtati rukom, nego drvenim štapićem. Čahure sa sjemenjem uberite neposredno nakon što latice otpadnu, dok su još zelene, inače, može se dogoditi da nađete samo praznu čahuru. Zrelo sjeme izlazi kroz uske proreze na plodu, dok ga vjetar njiše na vrhu stabljike. Smatra se da je divlji mak u svježem stanju otrovan, pa se zato koriste samo suhi cvjetovi i zrela sjemenja.

U narodnoj medicini, divlji mak se koristi za liječenje oboljenja i smetnji dišnih organa, želuca. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, pluća, kroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju probavu, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa sjemenkama djeluju smirujuće pa pomažu kod depresija, stresa i nesanice.

Antikarcenogeno svojstvo biljke su predmet novijih znanstvenih istraživanja.

1 čajna žličica osušenih latica, 2 dl vode - osušene latice maka preliti kipućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Piti zaslađeno medom kod plućnih oboljenja i nesanice, a kod grčeva bez meda.

Čaj - kod nesanice: 2 zelene čahure maka, 2 dl vode, čahure rezrežemo i kratko ih prokuhamo, poklopimo da odstoji 20-30 min i procijedimo, popijemo prije spavanja.

Sirup od latica – za plućne i bolesti dišnih organa
100 g osušenih latica, 1l vode, 1/2 kg meda, 2 limuna
Vrelom vodom preliti osušene latice divljeg maka, dodati sok od dva limuna, pustiti da odstoji 10 sati i zatim procijediti, prokuhati 1 minutu, maknuti s vatre i dodati i otopiti med. Ćuvati na tamnom mjestu. Djeca do 7 godina uzimaju do 3 žličice sirupa dnevno, svi stariji od 5-15 žličica sirupa dnevno…

U većim količinama može djelovati jako štetno, potražite savjet fitoterapeuta koji će odrediti terapiju.