Giht

Akutni giht se očituje obično iznenada kao bol u zglobu koji je izrazito jak i povećava se na dodir. Zglob je crven i otečen. Kako brzo nastane, tako se zna i za nekoliko dana povući i nestati. Kronični giht se očituje taloženjem urata monohidrata u zglobnoj hrskavici. Javljaju se trajne smetnje, dugotrajni bolovi u zglobovima i izražena je mehanički narušena pokretljivost zglobova.

Simptomi: Uobičajeni simptomi gihta su nagli napadi jake boli, osjetljivost, crvenilo, toplina i oticanje nekih zglobova. Giht se najčešće pojavljuje u nožnom palcu. Naslage mokraćne kiseline, nazvane tofi, mogu se pojaviti kao   kvrge pod kožom oko zglobova i hrskavici uške.

Dijagnoza: Standardni dijagnostički postupak za giht uključuje anamnezu i fizikalni pregled, test krvi za hiperuricemiju i uzorak urina. Za definitivnu dijagnozu gihta potreban je uzorak zglobne tekućine iz oboljelog zgloba. Rendgenske snimke u nekim slučajevima daju dodatne informacije.

Liječenje: Iako se ne može liječiti, većina ljudi sa gihtom može ga držati pod kontrolom i voditi normalan život. Liječenje se može sastojati iz jednog ili kombinacije postupaka. Pprotuupalni lijekovi (NSAIL) sprječavaju stvaranje prostaglandina, tvari koje uzrokuju upalu i bol. Uzimaju se oralno uz visoki oprez pri doziranju sve dok postoje simptomi, te tri ili četiri dana poslije toga. Lijekovi koji snižavaju razinu mokraćne kiseline ne smiju se upotrebljavati za vrijeme akutnog napada gihta.

Vrlo važnu ulogu u liječenju gihta ima prehrana jer je bolest izrazito ovisna o namirnicama koje unosimo u organizam. Izbjegavajte hranu bogatu purinima (meso, mesne prerađevine, iznutrice, sušena riba, riba iz konzerve, šparoge, gljive, mahunarke, masnu hranu). Preporuča se prehrana bogata voćem i povrćem, tjesteninom, rižom, krumpirom, te uzimanjem dovoljno tekućine kroz dan.