Karcinom dojke

Karcinom dojke - rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena, kako u zapadnoj Europi i SAD-u, tako i u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog registra za rak u Hrvatskoj, rak dojke je najčešći rak u žena po incidenciji i mortalitetu.Tijekom 2000. godine broj novootkrivenih bolesnica bio je 2 187 (22%). Iste godine zbog raka dojke umrle su 863 žene (18%), od ukupno 4 581 registrirane bolesnice. Svaka 11. žena vjerojatno će oboljeti od raka dojke. U Primorsko-goranskoj županiji, od svih zloćudnih bolesti kod žena, najzastupljeniji je rak dojke. Stopa novooboljelih od raka dojke u 2000. godini je 110,6. Stopa novooboljelih u Republici Hrvatskoj u istoj godini je 95,0. Stopa umrlih od raka dojke u našoj Županiji u znatnom je porastu. Najveći broj žena umrlih od raka dojke u dobnoj je skupini od 50 godina i više. Kretanje specifične stope umrlih žena u Primorsko-goranskoj županiji (umrle od raka dojke), kao pokazatelj koji je dobar za praćenje iste populacije u razdoblju 1996. - 2002. godine, pokazuje porast.

Rak dojke nije nova pojava. Dijagnoza te vrste poznata je već stotinama godina. Rak dojke nakupina je stanica nastalih u žljezdanom tkivu dojke koje su iz nepoznatih razloga počele nekontrolirano rasti. Stanice se neprestano i ubrzano umnožavaju i pritom uništavaju i okolno, zdravo tkivo. Zloćudne stanice mogu ući u limfu ili krvne žile te na taj način izazvati oboljenje u drugim dijelovima tijela.

Rak dojke najčešći je rak u žena. Pogađa i žene u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama, iako je najveća incidencija od pedesete godine na više. I muškarci mogu oboljeti od raka dojke, ali na te slučajeve otpada manje od 1% od ukupno svih zabilježenih slučajeva raka dojke.

Još uvijek se ne zna što uzrokuje rak dojke. Najvjerojatnije više faktora djeluje na nama nepoznat način i dovodi do nastanka raka dojke.

Opasnost od raka dojke povećana je u žena:
• koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine,
• koje su imale menopauzu poslije 50. godine,
• koje nisu rodile, ili su rodile poslije 30. godine,
• koje su pretile,
• u kojih je kod biopsije dojke nađena epitelska hiperplazija s atipijom epitela,
• koje su operirane zbog raka jedne dojke,
• koje imaju srodnike prvog reda s rakom dojke (majka, sestra),osobito prije 40. godine života.

Povećan rizik za rak dojke vezan je i s nezdravim stilom života, s nedovoljnim kretanjem i nezdravom prehranom (višak masnoća, šećera, brza hrana) koji vode pretilosti, s pušenjem i pretjeranom konzumacijom alkohola. Faktori koji se najjače vezuju za rak dojke jesu godine i pripadnost ženskom spolu. Što je žena starija, veća je mogućnost nastanka raka dojke, i kod žena je puno veća učestalost raka dojke nego kod muškaraca.

Za razliku od ostalih dijelova tijela dojku je relativno lako kontrolirati. Promatranjem i pipanjem moguće je otkriti promjenu na žljezdanom tkivu dojke te posumnjati na pojavu raka. Znakovi su upozorenja sljedeći:
• otkrivanje kvržice pri opipu,
• zadebljanje u dojci,
• ubrzano i asimetrično povećanje jedne dojke u odnosu na drugu,
• promjene na koži (udubljenje, otvrdnuće, crvenilo na koži),
• uvlačenje bradavice,
• iscjedak iz bradavice (blijedožućkast ili krvav),
• pojava kvržice ispod pazuha.

Većina je napipanih kvržica dobroćudne naravi. Kod mlađih žena uglavnom je pojava kvržice posljedica fibroadenoma (tvorba dobroćudnih stanica) ili cista koje su gotovo uvijek dobroćudne. Isto tako, pojava boli u dojci ne znači rak. Mnogobrojni su uzroci boli u dojci: napetost u dojkama u predmenstrualnom razdoblju, fibrocistične promjene koje su dobroćudne naravi, pretjeran fizički napor, reumatske teškoće, osteoporoza, loše držanje. Ako žena uoči bilo koji od tih znakova, mora se obratiti liječniku koji će potom poduzeti sve nužne korake.

Ženama koje ne pokazuju nikakve znakove bolesti, preporuča se obavljanje mamografije:
• bazične mamografije između 38.-40. godine,
• od 40.-50. godine u razdoblju od 1-2 godine,
• od 50.-69. godine jednom godišnje,
• od 70. godine u razdoblju od 1-2 godine.

Preporuča se sljedeća učestalost ultrazvučnog pregleda:
• do 40.godine života jednom godišnje,
• od 40.-70. godine, uz mamografiju, jednom godišnje,
• nakon 70. godine života prema potrebi.

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene koje su premalene da bi se mogle napipati. Značenje je mamografskog postupka u mogućnosti preciznog otkrivanja promjena na tkivu dojke. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci jednu do dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Taj pregled u većini slučajeva nije bolan. Prilikom pregleda treba izvršiti pritisak kompresijskom pločom na dojku da bi se dobila što kvalitetnija rendgenska snimka. Stoga se mamografija obavlja u razdoblju kada su grudi najmanje osjetljive, odmah nakon završetka menstruacije (između prvog i desetog dana menstrualnog ciklusa). Aparati za snimanje dojke koriste nižu razinu radijacije od uobičajenih rendgenskih aparata i bezopasni su.

Dokazano je da redovita mamografska snimanja kod žena u dobi od 50 do 69 godina smanjuju smrtnost od raka dojke za jednu trećinu. Iz toga razloga treba napraviti program koji će biti financiran i koji će pružiti kvalitetno, besplatno mamografsko snimanje, osobito ženama u toj dobi. Tkivo dojki mijenja se tijekom ženina života. Kako žene stare, njihove dojke djelomično gube svoju strukturu: žljezdano tkivo smanjuje se, a masno tkivo zauzima mjesto vlaknastog tkiva. Te promjene utječu na jasnoću mamograma, tako da su snimke puno jasnije kod starijih žena. Gustoća tkiva dojki kod mladih žena često jako otežava očitavanje snimki. Zato su skrining - mamografijom obuhvaćene žene dobne skupine od 50 do 69 godina.

Kod žena u dobi 40 do 49 godina mamografsko snimanje dojki manje je učinkovito zbog drugačije prirode tkiva dojki. Zato se u toj dobi preporuča učiniti ultrazvučni pregled dojki uz mamografsko snimanje. Ultrazvuk je dijagnostička metoda izbora za žene mlađe životne dobi. Dokazano je neškodljiv, a uz mamografiju znatno povećava točnost dijagnostike zloćudnih i dobroćudnih bolesti dojke. Ultrazvuk je bitna pomoćna metoda koja se nastavlja na mamografiju. U žena te dobne skupine preporuča se kombinacija mamografije i ultrazvuka jer će se tako dobiti najpouzdaniji rezultati.

Kod žena mlađih od 40 godina mamografija se ne preporuča, već jednom godišnje treba učiniti ultrazvučni pregled dojki. Iznimka su žene kod kojih postoji sumnja na neku zloćudnu pojavu u dojci. Žene u dobi iznad 70 godina trebaju odlaziti na mamografsko snimanje u dogovoru sa svojim liječnikom i ovisno o svojim individualnim potrebama. Dakle, skrining - mamografijom pozivaju se žene na redovit mamografski pregled u dobi od 50 do 69 godina.

To je postupak koji ženi omogućava da sama pregleda svoje dojke. Dobra je navika da žena svaki mjesec, 5 do 10 dana nakon završetka menstruacije, uvijek na isti i uobičajen način, obavi samopregled dojki. Time će s vremenom postići spoznaju o normalnom tkivu dojke te će moći na vrijeme otkriti pojavljivanje nepravilnosti tkiva ili tumora.

Prilikom samopregleda dojki, žena traži neuobičajena zadebljanja dojki, iscjedak iz bradavice, promjene na koži dojki (crvenilo, zadebljanje, naboranost, udubljenje, uvlačenje bradavica), neuobičajeno povećanje jedne dojke.

1. vizualni pregled
• stati ispred ogledala i pažljivo promotriti dojke - najprije sprijeda, a zatim se polako okrenuti na jednu i drugu stranu,
• podignuti ruke iznad glave, gurnuti ramena prema naprijed i ponovno promotriti ima li na dojkama bilo kakvih promjena.

2. pregled rukom - opipavanje dojki
Za pregled svake dojke koristi se suprotna ruka.
• podignuti lijevu ruku i prstima desne ruke pažljivo opipati lijevu dojku: počinje se s gornjom vanjskom stranom dojke i kružnim pokretima pipa dojka s gornje i donje strane dok se ne pretraži cijela dojka; isto tako treba ispipati pazušnu jamu;
• nakon toga podigne se desna ruka, a prstima lijeve ruke pretražuje se desna dojka na isti način;
• grudi treba opipavati i u ležećem položaju: ispod lijeve lopatice treba namjestiti jastuk i podignuti lijevu ruku iznad glave, kružnim pokretima desne ruke opipa se lijeva dojka dok se ne pretraži cijela njena površina; postupak se ponavlja na desnoj dojci.

Klinički pregled dojki može otkriti neke vrste raka dojki koji nisu vidljivi na mamogramu. Djelotvornost kliničkog pregleda ovisi o sistematičnom pregledu svih kvadranata obiju dojki i svih regionalnih limfnih čvorova. Klinički pregled dojki obavlja liječnik. Liječnik nastoji pregledavanjem dojke i pazuha otkriti postoje li u dojci kvržice.

Izvor: www.zzjzpgz.hr, autor Emina Grgurević-Dujmić,dr.med.