Kokotac

Latinski naziv: Melilotus officinalis L.
Drugi nazivi: konjska djetelina, medena detelja, ljekoviti kokotac, orlov nokat, svinduh, velika djetelina, pšeničica, ždraljika, žuti kokotac, guniva

Kokotac raste kao korov na pustome, vapnenastom tlu, uz putove, željezničke nasipe. Kokotac je dvogodišnja biljka. Stabljika je razgranjena, uzdiže se ili je uspravna, 50 do 150 cm visoka. Listovi su nalik na listove djeteline, ali su manji, trodijelni, sa spilastim rubom. Žuti leptirasti cvjetovi u grozdastom su cvatu na ograncima, koji se razvijaju u pazušcu listova, kasnije izblijede. Cijela biljka intenzivno miriše po medu. Cvate u srpnju i kolovozu. Beremo cvatuće biljke, najbolje gornje, neotvrdnute dijelove. Sušimo ih u sjeni na temperaturi do 35 °C. Budući da se miris razvija tijekom sušenja, nije ga dobro prebrzo sušiti.

Kokotac sadrži melilotin, iz kojega se tijekom sušenja fermentacijom razvija kumarin, zatim su tu: tanini, flavoni, sluzi, kolin i nešto eteričnog ulja, prvenstveno u cvjetovima. Kokotac djeluje prvenstveno na vene. Možemo reći da povećava otpornost kapilara, smanjuje se poroznost njihovih stijenki. Najviše se koristi kod proširenih vena i hemoroida, a i kod migrene.

Kokotac se često primjenjivano sredstvo protiv proširenih vena i hemoroida. Prvenstveno se koristi čaj, a pripravljaju se i masti na osnovi svinjske masti. Tom se mašću mažu vene i otekle noge. Jastučići, napunjeni tom biljkom, polažu se na upaljene zglobove i otekline.

Čaj od cijele biljke pijemo gutljaj po gutljaj kod bronhijalnog katara, bolesti želuca, crijeva, bubrega, mjehura i kod otežana mokrenja. Ublažava bolove, smekšava otekline i liječi natekle žlijezde. Prisiljava tijelo da izlučuje više znoja i mokraće. Kao mast ili iscrpina u rakiji upotrebljava se za masažu kod reume i gihta.

Čaj pomaže kod bolesnih krvnih žila (hemoroidi, proširene vene). Pijemo ga 1 do 2 puta na dan, a za njegovu je pripremu potrebno pola žličice biljke na šalicu vode. Biljku upotrebljavamo u malim količinama.