Konjunktivitis
Konjunktivitis je upala spojnice karakterizirana proširenjem krvnih žila, staničnom infiltracijom i eksudacijom. Uzroci konjunktivitisa su prvenstveno egzogeni: virusni, bakterijski, klamidijalni, alergijski, toksički, aktinički. Različiti etiološki činioci daju sličnu kliničku sliku, a isto tako jedan te isti činilac može davati različite kliničke slike. Klinička slika : crvenilo ili rubor - vidi se kao konjunktivalna hiperemija (jasnocrvena boja = bakterijski konjunktivitis & mlječno-crvena boja = alergijski konjunktivitis & hiperemija bez stanične infiltracije upućuje na iritaciju)
· edem ili tumor - otok uzrokovan seroznim eksudatom( amorfan eksudat = bakterijski konjunktivitis & ljepljiv = alergijski konjunktivitis) Često se ujutro pri otvaranju oka nađu zaljepljene vjeđe, što je znak skoro svih vrsta konjunktivitisa.
· bol ili dolor - bol u vidu bockanja, grebanja, osječaja stranog tijela
· fotofobija - bolesnik teško podnosi svjetlost
· blefarospazam - kapci su zatvoreni, stisnuti i teško se spontano otvaraju
· epifora - nastaje zbog bolesnikovih subjektivnih smetnji
Akutni kataralni konjunktivitis karakteriziraju hiperemija spojnice, oskudni mukopurulentni iscjedak, pečenje, osjećaj stranog tijela u oku. Radi se o blagom konjunktivitisu, s kojim se u praksi najčešće susreću liječnici. Obično je virusnog uzroka i prolazi spontano nakon nekoliko dana. Kao terapija se daje kapi sulfacetamida ili antibiotika koje smanjuju tegobe, ali nemaju učinka na viruse.
Papilarni konjunktivitis je karakteriziran bezbrojnim vaskulariziranim papilama veličine 0,1 mm na spojnici vjeđa koje joj daju baršunasti izgled. Uzroci su piogene bakterije (najčešće stafilokok), alergija (tada je praćen svrbežom), produženo nošenje kontaktnih leća, te toksički činioci.
Folikularni konjunktivitis karakteriziraju bezbrojni prozirni čvorići veličine 1 mm na spojnici vjeđa koji joj daju izgled kaldrme. Folikuli su limfni čvorići uzrokovani virusnom, klamidijalnom
ili granulomatoznom upalom. Često je zahvaćena i rožnica. Ponekad je praćen osjetljivošću preaurikularnih limfnih čvorova, te traje dulje od papilarne forme.
Epidemijski keratokonjunktivitis
(numularni keratitis) prate bol, fotofobija i povećanje preaurikularnih limfnih čvorova te rožnični infiltrati koji mogu trajati mjesecima. Sekrecija je mukopurulentna, veoma obilna -karakteristično je da su nakon buđenja vjeđe slijepljene sekretom. Veoma je zarazan tokom dva tjedna. Uzrokuju ga adenovirusi tipa 8 i 19. Kao i kod faringokonjunktivalne groznice, antivirusni lijekovi nemaju učinka.
Vernalni konjunktivitis ili proljetni kataralni konjunktivitis je sezonski, rekurentni, bilateralni alergijski konjunktivitis dječje dobi. Tipično se javlja u proljeće, u doba cvatnje. Prate ga jaki svrbež, suzenje, fotofobija, osjećaj stranog tijela u oku. Karakteriziraju ga orijaške papile na tarzalnoj spojnici (poput kaldrme), te patognomonične bijele pjegice poput mrvica krede (Trantasove točke) na limbusu rožnice. Liječi se kapima steroida i anitalergika.
Klamidijalni konjunktivitis karakteriziraju folikularna hiperplazija i mukopurulentni iscjedak. Često je udružen s cervicitisom ili uretritisom. Prenosi se spolnim kontaktom te genitalnim ili spojničnim iscjetkom. Liječenje - antibiotik oralno i lokalno tokom tri tjedna.
Laboratorijska ispitivanja se rade vrlo često, jer se konjunktivitis u većini slučajeva liječi empirijski. Na kraju krajeva liječenje je uspješno, ali često tek nakon isprobavanja cijelog niza mogućnosti. Bris je svakako potreban ukoliko anamneza i fizikalni pregled ukazuju na bakterijski konjunktivitis, ali bez učinka lokalne terapije antibioticima. Bris konjunktive za citološku analizu može biti koristan za detekciju infekcije klamidijom i gljivicama, te alergije i displazije. No, zbog cijene i premalog iskustva laboratorijskog osoblja sa očnim patogenima takav bris se rijetko radi. Incizijska biopsija konjunktive se rade povremeno, kod sumnje na granulomatozne bolesti (npr. sarkoidoza) ili displaziju.
Kod sumnje na konjunktivitis nikad se liječenje ne smije početi steroidnim lijekovima: samo oftalmolog može donijeti odluku o liječenju steroidima. Naime, najčešći uzročnici konjunktivitisa i keratitisa su virusi, i trajanje bolesti je ograničeno samim uzročnikom. Steroidi, istina, smanjuju simptomatske smetnje, ali i koče prirodne obrambene mehanizme, te mogu produljiti i pogoršati bolest. Nadalje, steroidi otežavaju zarastanje epitelnih lezija, pa se neprepoznati keratitis koji se liječi steroidima pod dijagnozom konjunktivitisa može pogoršati do ulkusa i perforacije rožnice. Isto važi i za traumu oka (udarac, erozija, strano tijelo) koja se liječi pod slikom iritacijskog konjunktivitisa. Steroidi su dobri, korisni i često nezamjenjivi lijekovi, ali odluku o počimanju terapije steroidima može donijeti samo oftalmolog nakon pregleda oka pod biomikroskopom.
Prevencija - održavanjem higijene može se spriječiti širenje konjunktivitisa (pranjem ruku prije i nakon svakog kontakta s očima, bacanjem korištene šminke, kozmetičkih preparata za oči, umjetnih trepavica, pravilnim korištenjem kontaktnih leća).