Konoplja
Latinski naziv: Cannabis sativa L.
Drugi nazivi: kanabis, marihuana, trava, vutra, hašiš, skank
Konoplja (poznatija kao kanabis ili marihuana) smatra se drogom. Sađenje, posjedovanje i prodaja konoplje u većini zemalja svijeta zabranjeno je i kažnjivo. (U nekim europskim zemljama poput Njemačke, Austrije, Češke, Poljske i Nizozemske upotreba marihuane u medicinske svrhe je dozvoljena.)
Konoplja ima izuzetno dugačak i jak korijen, koji može prodrijeti i do 150 cm u dubinu, te se često sadila na tvrdim, nabijenim tlima kako bi ih rahlila i pripremila za druge usjeve. Također, često se sadila i na stepama kojima prijeti pretvaranje u pustinju, jer bi svojim gustim lišćem i visinom zasjenila tlo. Konoplja je obnovljivi resurs koji se može proizvesti. Raste brzo, otporna je na biljne bolesti, zahtijeva malo zaljevanja, uspijeva u većini klima i obogaćuje tlo.
Konoplja je droga ili lijek? Ili možda oboje! Jaka znanstvena podloga nedostaje, ali istraživanja i iskustva navode određene blagodati kanabisa.
U medicini, konoplja se najčešće upotrebljava radi smanjivanja mučnine i povraćanja izazvanih kemoterapijom, kao i radi smanjivanja bolova i grčenja mišića. Korištena je i za neka druga stanja, ali prikupljeni podaci za sada ne potvrđuju efikasnost i sigurnost njene upotrebe u drugim slučajevima.
Dosadašnja istraživanja ljekovitih svojstava i korištenje u liječenju su uglavnom vezani uz indijsku konoplju (tj. marihuanu), koja je u skoro svim zemljama na listi opojnih droga. U novije vrijeme ima pokušaja korištenja industrijske konoplje u iste svrhe.
Ulje konoplje proizvedeno od industrijske konoplje može se legalno kupiti (oglasi se lako pronađu na internetu), a neki nutricionisti smatraju da "zahvaljujući svojem izbalansiranom sastavu, konopljino ulje uistinu pozitivno utječe na sprječavanje bolesti srca i krvnih žila, ali osim toga djeluje i na ublažavanje neugodnih učinaka predmenstrualnog sindroma, te na otklanjanje poteškoća koje se pojavljuju kao posljedica multiple skleroze, raka i shizofrenije". Pri tome nutricionisti skreću pozornost da industrijska konoplja sadrži samo vrlo malu količinu Tetrahidrokanabinol-a, glavnog opojnog sastojka indijske konoplje.
Konoplja sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je THC. Skank sadrži i do 3 puta više THC-a od obične sušene konoplje. Postoji zabluda da svaka konoplja sadrži jednaku količinu THC-a, glavnog psihoaktivnog sastavnog dijela biljke kanabis. Industrijska konoplja (Cannnabis sativa – sativa), vlaknasti tip, sadrži manje od 0.25 % THC-a. Ruderalna konoplja (Cannabis sativa- sponatanea ili rudelaris) – divlja, samonikla konoplja, srednji tip, prevladava THC i Indijska konoplja ( Cannabis sativa-indica), visok postotak THC-, od 2-6 %, malo CBD-a. THC (delta-9 tetrahydrocannabinol) je psihoaktivni sastojak a CBD (cannabidiol) je antipishoaktivni sastojak.
Po navodima Natural News, sjeme biljke konoplje sadrži neke od najuravnoteženih i najbogatijih izvora ulja, idealni omjer Omega 6 naspram Omega 3 (3:1 ) je preporučen od strane Svjetske zdravstvene organizacije za optimalno iskorištenje. Esencijalne masne kiseline ovog ulja su temeljne u obnovi zdravlja i imunološkog sustava. Konopljino ulje sadrži 80 posto esencijalnih masnih kiselina, najviše od bilo koje druge biljke. Visoke koncentracije esencijalnih masnih kiselina (EMK) su ono što čini ovo ulje tako posebnim. Ono može pokriti sve naše životne potrebe za EMK. Esencijalne masne kiseline su omega masti koje ne mogu biti proizvedene u tijelu i moraju se unositi. Poznate su po svojoj ulozi u sprečavanju srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, raka, artritisa i još mnogo toga. Odličan je izvor minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Ono što je jedinstveno za proteine sjemena konoplje je da je 65% od toga globulin edistin, a to je najveći postotak u biljnom svijetu. Edistini su biljni globulini.
Medicinski kanabis je 100% prirodan (ekološki), pri njegovom uzgoju se ne koriste pesticidi, oslobođen je teških metala, potpuno sterilan (bez plijesni i truleži) i uvijek jednak. Konopljino ulje na tržištu se pojavljuje u većini slučajeva nekvalitetno, više manje od industrijske konoplje. Konopljino ulje u terapeutske svrhe radi se od dvije vrste konoplje Indica i Sativa, koje imaju visok postotak THC-a (obično uzimaju bolesnici oboljeli od karcinoma). Pravo konopljino ulje je vrlo gusto, tamne boje, istiskuje se kao zrno riže. Ako bolesnik uzme ulje veličine zrna riže i ne zaspe poslije 15-20 minuta, tada to ulje nema nimalo ili ima vrlo niski postotak THC-a... te neće biti ni terapeutskog učinka (ako bolesnik uzima ulje i koristi bilo kakve tablete protiv bolova tada to ulje nije pravo konopljino ulje, jer uz pravo kvalitetno ulje bolesnik gotovo da ne osjeća bol).
Manje doze kanabisa uzimane povremeno ne izazivaju vidljive oblike trovanja, ali izloženost ovoj drogi u dužem vremenu i u većim dozama dovodi do kroničnog trovanja, koje može zahtijevati i nekoliko tjedana oporavka kako bi se stanje bolesnika normaliziralo. Kanabis ima vrlo negativno djelovanje na dišne puteve, a ustanovljeno je da je dim marihuane opasniji od duhanskog, dok je onaj hašiša još razorniji. Nakon nekog vremena može izazvati bronhitis, ali i karcinom pluća, ako izloženost sastojcima iz dima potraje dovoljno dugo i upravo je to neugodno svojstvo kanabisa i njegovih derivata često spominjani argument protiv legalizacije.
Česta neželjena djelovanja uzrokovana uglavnom nekim od 400 kemijskih sastojaka u marihuani su: ubrzano kucanje srca, nagle promjene krvnog tlaka, smanjena plodnost kod žena. Opširna ispitivanja koja su pokušala povezati kanabis sa srčanim oboljenjima nisu pokazala da takva sveza postoji. Dato je mišljenje da kanabis može pogoršati stanje čovjeka koji već boluje od neke srčane bolesti, to ni ne mora biti uzrokovano izravnim djelovanjem narkotika, već može biti posljedica stresa koji droga izaziva na organizam.
Mada nije dokazano da kanabis oštećuje kromosome, ima indikacija da može biti faktor u nastajanju malignih oboljenja u tijelu korisnika. Radi se o smoli koja može utjecati na metabolizam na više načina, a najugroženiji su dišni putevi. U svezi s nastajanjem stanica karcinoma u tijelu pušača kanabisa su i neka istraživanja koja se bave utjecajem droge na funkcioniranje imunološkog sustava u čovjeka. Izvješće navodi da neki dobiveni podaci upućuju na moguće poremećaje imunosustava, pa je to možda povezano s pojavom alergija kod pušača marihuane i hašiša iako te alergije nisu uobičajene. Studije na temu učinaka kod dugotrajnog korištenja konoplje su manjkave zbog ilegalnog statusa droge, što otežava sama istraživanja. Konoplja povlači velike kontroverze. Konzumenti s jedne strane naglašavaju blagodatno djelovanje na zdravlje i traže dekriminalizaciju ili legalizaciju. S druge strane su oni koji se tome protive bilo zato što konoplja dugotrajnim uzimanjem ipak uzrokuje ovisnost.
Kanabis u terapeutske svrhe: karakteristike pacijenta, pristupa i razlozi za korištenje PMID: 24095000 [PubMed]
Istraživanja ukazuju da kanabis ima ljekovitu primjenu PMID: 24329652 [PubMed]
Epidemiološka istraživanja tijekom posljednjih 10 godina pokazuju da redovita uporaba kanabisa tijekom adolescencije i odrasle dobi može imati negativne učinke. PMID: 19837255 [PubMed]
Nepovoljni učinci kanabisa PMID: 21462790 [PubMed]
Marihuana: sadašnji koncept PMID: 24350211 [PubMed] PMCID: PMC3859982
Istraživanja kanabinoida i ljekovitost marihuane PMID: 16596794 [PubMed]