Krpeljni meningoencefalitis
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest uzrokovana virusom krpeljnog encefalitisa, kojeg prenose krpelji roda Ixodes persulcatus i Ixodes ricinus, a najčešće se klinički prezentira kao meninigoencefalitis. Bolest je rasprostranjena u državama srednje Europe i istočne Europe i predijelima Azije, dok se u Hrvatskoj nalazi u dijelovima sjeverno od rijeke Save. Serološki se mogu razlikovati dva podtipa virusa krpeljnog meningoencefalitisa: srednjoeuropski podtip i dalekoistočni podtip. Virus se može pojaviti i bez porasti titra specifičnih protutijela (seronegativna KME), te se tada kao marker koristi porast interferona-gama u cebrebrospinalnom likvoru.
Nakon uboda krpelja dolazi do viremije i zatim invazije u CNS. Kao posljedica nastaje serozna upala moždanih ovojnica, hiperemija i petehijalna krvarenja u mozgu. Javlja se upala, degenracija i nekroza neurona. Najčešće zahvaćena područja su kortex, prednji rogovi medule spinalis, medula oblongata, Purkinjeove stanice malog mozga.
Klinička slika: inkubacija traje 7-10 dana. Postoje dvije faze: prva faza je karakterizirana općim simptomima infekta (viremija, povišena temperatura, mučnina, malaksalost, bljedilo, znojenje, u krvnoj slici je prisutna leukopenija s limfocitozom). Nakon prve faze slijedi razdoblje latencije (4-10 dana), a drugu fazu
predstavlja invazija CNS-a i afekcija meningea, mozga i leđne moždine. Počinje naglo, a osim znakova bolesti CNS-a (kljenuti gornjih ekstremiteta, trupa, kranijalnih živaca, somnolencija, tremor, nistagmus, vidni i duševni poremećaji) javljaju se i opći znaci infekcije. Druga faza bolesti traje 8-12 dana.
Dijagnoza: Dijagnoza se postavlja otkrivanjem protutijela na virus u likvoru oboljelih ili izolacijom virusa. Klinička slika, anamneza, epidemiološki podaci, RVK, izolacija virusa.
Terapija: liječenje bolesti je uglavnom simptomatsko.
Profilaksa: pasivna imunizacija (do 4 dana nakon uboda), cijepljenje (FSME) svake 3 godine za rizične skupine (npr. šumski radnici). Cjepivo je atenuirani (umrtvljeni) uzročnik. Također postoji i postekspozicijska profilaksa (pasivna imunizacija specifičnim hiperimunim gama-globulinom), nakon ugriza krpelji u rizičnom području.