Lipa

Latinski naziv: Tilia cordata Mill.; Tilia platyphyllos Scop.
Drugi nazivi: Lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa

Lipa je veliko drvo koje stablo doseže visinu do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zašiljeni i pilasti, a s lica dlakavi. Cvjetovi su na dugačkoj stapci što je, otprilike, do polovice srasla sa pricvjetnim listom, a složeni su u paštitaste cvatove. Pricvjetni su listovi duguljasti, blijedozelene boje, dugački do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plodovi su mali oraščići. Cvate od lipnja do srpnja. Lipa raste pojedinačno po planinama, a ljudi je sade veoma često uz putove.

Cvjetovi sadrže eterično ulje, flavonoide, kiseline, aminokiseline (alanin, cistein, cistin), šećere (monosaharide, glukuronsku i galakturonsku kiselinu), sluzi (3%), saponine, treslovine i tokoferol. U eksperimentima sa životinjama ekstrakt listova pokazao je spazmolitički i antimikotički učinak te učinak pojačanog znojenja. Eterično ulje ima diuretička i spazmolitička svojstva, a djeluje i umirujuće. Vrlo je skupo i često se krivotvori ili se miješanjem komponenti dobiva tzv. miris lipe.

Ljekoviti dijelovi biljke
Cvjetovi sitnolisne lipe trgaju se rukom početkom cvjetanja, tj. krajem lipnja i početkom srpnja. Ubrani se materijal rasprostre po u tankom sloju, brzo se osuši, isključivo u hladu ili u sušari, na temperaturi od oko 35°C. Dobro osušena droga je žućkaste ili blijedozelene boje, mednog mirisa i sluzavog okusa. Pohranite je u suhe, hermetički zatvorene posude.

Ljekovito djelovanje
Lipovi cvjetovi koriste se za liječenje prehlade i bolesti dišnih organa, pomaže kod nadražaja sluznice dišnih putova, razrjeđivanju sekreta i olakšavanju iskašljavanja. Pospješuje znoj i mokraću. Preporučuje se u liječenju kroničnog kašlja, bolova kod mokrenja, umora i preuzbuđenosti živaca, pomaže kod nesanice. Čisti krv.

Poseban ljekovit učinak ima lipin ugljen (Ligni Tiliae carbo pulveratus), ugljen lipina drveta, jer u crijevima veže na sebe otrove ili uzročnike bolesti. Upotrebljavamo ga kod otrovanja, proljeva, nadimanja, upala, katara. No nakon njegova korištenja treba se pobrinuti i za brzo pražnjenje (stolica, mokrenje) kako bi otrovi što prije bili odstranjeni iz tijela. Migrenama mogu biti uzrok plinovi u crijevima koji nastaju za procesa truljenja. I tu će pomoći lipin ugljen. Njime možemo posipati i gnojne rane kako bi upio otrovne tvari. Nakon 10 minuta ranu valja isplahnuti da se nečistoće odstrane. Tu njegovu ljekovitost možemo iskušati i kod karcinoma. Čaj od lipine kore 10 dag na dvije litre vode skuhamo i koristimo za obloge kod opeklina.

Čaj od lipe
Čaj od lipe pripravlja se u obliku čajnog oparka, (1 žličica lipe na 2 dl kipuće vode). Za kuru znojenja preporuča se čajni oparak od slijedeće mješavine: 40 g cvijeta lipe, 30 g cvijeta bazge, 30 g cvijeta kamilice.

Napomena! Čaj ne smijemo piti neograničeno i u nedogled jer može izazvati srčane smetnje.