Lopuh

Latinski naziv: Petasites hybridus L.
Drugi nazivi: crveni lopuh, ljekoviti lopuh, obični lopuh, repuh, repušina

Lopuh je trajnica s gomoljastim podankom i poprilično velikim listovima na dugim peteljkama. Raste po vlažnim travnjacima i pokraj potoka, osobito u ilovastoj zemlji. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta. Najčešći je obični lopuh (P. hybridus, P. officinalis), koji raste na vlažnim obalama rijeka i potoka, pretežito u nižim položajima, dok je bijeli lopuh (P. albus) raširen u višim brdskim položajima, ponegdje s prethodnom vrstom. Planinski lopuh (P. paradoxus) rijetka je biljka nekih zajednica planinskih točila.

Beremo još male, kao dlan velike listove, jer su tada najljekovitiji. List miriše po travi, a korijen ima aromatičan, poseban miris, te neugodan okus. Brzo ih sušimo. Podanke iskopavamo u veljači i listopadu, po dužini ih razrežemo i osušimo na zraku; potom ih nasjeckamo ili sameljemo. Upotrebljavaju se cvjetovi, ali još više podanci. Lopuh se ne preporučuje za stalnu uporabu, već samo za akutne slučajeve.

Glavne djelatne tvari u biljci su petasin i isopetasin. Oni imaju učinak na inhibiciju sinteze leukotrijena te time dokazuju svoje protuupalno djelovanje. Imaju također i spazmolitičko djelovanje odnosno opuštaju glatke mišiće. Osim te dvije glavne komponente, list sadrži: alkaloide pirolizidinskog tipa (senecionin i integerimin), flavonoide (astragalin, izokvercitin, kvercitin), seskviterpene, tanine, sluzi, eterična ulja, terpenoidne saponine. Korijen i podanak sadrže: pirolizidinskog tipa (senecionin, integerimin, senkirkin), seskviterpene i eterična ulja. Skladištenje mijenja sastav biljke. Doziranje mora biti takvo da ukupan sadržaj nezasićenih pirolizidinskih alkaloida ne prelazi 1 µg dnevno. Ukupno korištenje lopuha ne smije biti duže od 4-6 tjedana godišnje.

Čaj od listova koristan je kod gripe i sličnih zaraznih bolesti. Taj čaj liječi dišne organe: pomaže kod astme i otežana disanja, smiruje kašalj i promuklost. Čaj od listova ili korijena pomaže kod menstrualnih tegoba. Svježi listovi rashlađuju opekline, otvorene rane, pčelinje i osinje ubode. Čaj od listova smiruje grčeve u želucu, ublažava želučane tegobe zbog upaljene sluznice i kod dizenterije. Olakšava tegobe sa žuči izazvane kamencima: čaju dodajemo listove pelina ili kičice. Pijemo ga gutljaj po gutljaj onoliko vrućeg koliko možemo podnijeti. Tako sprečavamo napadaje.

Dvije čajne žličice podanka prelijemo s četvrt litre kipuće vode, nakon 15 minuta ocijedimo i pijemo 2 do 3 šalice na dan. Čaj od lopuha pospješuje lučenje mokraće i znoja te pomaže kod gihta. No ponajprije pomaže kod arterioskleroze.

Smiruje živčanost, nesanicu, tegobe u menopauzi. U Švicarskoj od lopuha proizvode tablete protiv bolova koje potpuno nadomještaju druge štetne narkotične tablete. Tablete od lopuha smiruju migrenu i bolove kod oboljelih od karcinoma. Pomaže i ako glavu ili bolesni dio tijela omotamo lopuhovim listom. Bol prestaje nakon otprilike dva sata.

Napomena - ne preporučuje se dugotrajna upotreba čaja od listova i korijena lopuha.
Postoji mogućnost interakcije s hipertenzivima i antihipertenzivima te s lijekovima koji utječu na dopaminske i histaminske receptore. Zbog potencijalne toksičnosti loše prerađenog lopuha, on je kontraindiciran u trudnoći i laktaciji. U kliničkim istraživanjima, prijavljene nuspojave su umor, povišena aktivnost jetrenih enzima, svrbež, pa ga valja uzimati pod liječničkim nadzorom.