Meningokokni meningitis

Meningokokni meningitis predstavlja ozbiljnu infekciju krvotoka i moždanih obvojnica (tanka opna koja obavija mozak i kičmenu moždinu) koju izaziva bakterija po imenu Neisseria meningitidis. To je relativno rijetka bolest i obično se javlja kao pojedinačan izolovan slučaj. U gnojnom se eksudatu nalazi uglavnom intracelularno u neutrofilima. Najzerije imaju oblik zrna kave. Uglavnom je sporadična bolest, češće se javlja u kasnu zimu i rano proljeće. Izvor zaraze je čovjek, infekt se prenosi aerosolom i kontaktom. Simptomi se mogu pojaviti u roku od dva do deset dana nakon izloženosti na bakterije.

Iako većina ljudi koji su izloženi djelovanju bakterija meningokokusa ne obolijevaju ozbiljno kod nekih ljudi mogu da se jave groznica, glavobolja, povraćanje, ukočenost vrata i osip. Bolest ponekad završava smrću. Meningokok ulazi u organizam inhalacijom na sluznicu nazofarinksa. Odatle može otići u krvotok i izazvati bakterijemiju i meningitis, ali može inficirati i druge organe kao kožu (osip, purpura), zglobove, srce, pleuru, oko, nadbubreg i sl. Takve infekcije se nazivaju meningokokoze.

Klinička slika: meningokokna infekcija se može manifestirati u 3 oblika:
a) meningokokni meningitis – može varirati od vrlo laganih do vrlo teških oblika koji imaju letalan kraj unutar 24-48 sati. Prethodi mu nazofaringitis koji traje 2 ili više dana (bol grla, pri gutanju, kašljanju, povišena temperatura), a može početi i naglo povišenom temperaturom, zimicom i tresavicom. Zatim se javljaju glvaobolja, mučnina povraćanje. Na koži se mogu naći osip, vezikule, kruste i herpes febrilis. Os specifičnih manifestacija značajne se 3 skupine : manifestacije zbog širenja infekta iz primarnog žarišta (sinusitis, otitis media, bronhopneumonija), manifestacije uzrokovane bakterijemijom (artritis, miokarditis, perikarditiskomplikacije na oku i nadbubrežnoj žlijezdi) i promjene na CNS-u i živcima.
b) fulminantna sepsa – može ali i ne mora zahvatiti meninge. Javlja se u encefalitičnom (ngli početak, vrućica, konvulzije, poremećaj svijesti, koma) i adrenalnom obliku (krvarenjau koži i sluznicama, hipotenzija, tahikardija, cijanoza, očuvana svijest).
c) kronična sepsa – subakutna sepsa. Počinje postupno, nejasnim općim simptomima, teško se prepoznaje, kasnije se javi osip i upala nekih organa.

Dijagnoza: klinička slika, anamneza, pregled likvora, hemokultura kod bakterijemije.

Liječenje: liječiti primarno žarište (konzervativno ili kirurški), penicilin iv.velike količine (12 miln. I.j./dan). Neki antibiotici su vrlo djelotvorni u eliminiranju bakterija iz nosa i grla. Penicilin je odličan lijek. Intralumbalno je penicilin toksičan i ne smije se davati više od 30 000 i.j./dan; kloramfenikol (4-6g/dan, 10-12 dana); ampicilin.

Zasada postoji vakcina koja štiti od nekih meningokoknih stanja. Vakcina se preporučuje u situacijama kada se ide na putovanja u područja gdje se javljaju visoke stope oboljelih.

Literatura:
www.ndhan.gov