Migrena

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja koja je prisutna U različitim populacijama prevalencija migrene se kreće od 4 do 10% za muškarce, odnosno 16 do 25% za žene. Žene obolijevaju češće od muškaraca, osobito u fertilnoj dobi. U nekim obiteljima postoji predispozicija za nastanak migrene, osobito migrene s aurom. Neki imaju napadaj 1 do 2 puta godišnje dok neki mogu imati nekoliko napadaja mjesečno ili čak sedmično. Migrena je zapravo već prijelaz između pravih živčanih poremećaja i onih koji su organski uvjetovani. Uzrok nastanka migrene nije razjašnjen, ali se zna da ju pospješuju stres i relaksacija nakon napora. U suprotnosti s pravom glavoboljom uslijed nervoze migrena se obično pojavljuje s bolovima na jednoj strani, koji dolaze većinom kao napadi, bolesnik osjeća izvanredno jako probadanje u glavi. Bolovi nastaju uslijed grčenja žila i paralize žila u mozgu ili moždanim ovojnicama. Te napade obično prati opća malaksalost, pogotovu vrtoglavica, slabost i povraćanje.

Migrena traje većinom po nekoliko sati, a bolesnik je zbog nje nesposoban za rad. Pojedini napad može povući za sobom fizička i psihička preopterećenja ili velike promjene u osjećajima, a može izazvati i probavne smetnje, pogotovu zatvor, zatim neprestano hladne noge, zloupotrebu alkohola i drugo. Kod nekih žena se ti napadi češće javljaju uz mjesečnicu i uopće su s njom povezani.

Simptomi
Prema međunarodnoj klasifikaciji razlikuju se dva osnovna tipa migrene: migrena s aurom (klasična migrena) ukoliko glavobolji prethodi aura i migrena bez aure (obična migrena) ako se prije glavobolje ne javlja aura.

Aura se pojavljuje u oko 35% ljudi koji pate od migrene. Aura označava skup neuroloških simptoma koji se pojavljuju neposredno prije samog napada migrene i uključuju slijepe točkice ili iskrice u vidnom polju, peckanja ili trnjenja kože, suzenje oka te slabost mišića. Simptomi aure se uglavnom razvijaju postepeno i traju manje od 60 minuta, najčešće oko 20 do 25 minuta nakon čega nestaju i počinje glavobolja. Glavobolja nakon aure, ukoliko se javi, traje obično od 7 do 24 sata.

Migrena bez aure -ovaj tip migrene čini 80% svih migrena. Napadaj nastaje naglo bez upozoravajućih simptoma, no obično ga prate drugi pridruženi simptomi kao što su mučnina i povraćanje ili osjetljivost na svjetlost i zvukove. Sam napadaj je karakteriziran glavoboljom koja traje relativno dugo, od 4 do 72 sata.

Ukratko, napadi migrena počinju ujutro, nakon buđenja, traju nekoliko sati i postupno nestaju. Jaka, jednostrana bol u glavi (može biti i obostrana ili da se premesta s jednog dijla glave na drugi), osjećaj pulsiranja u glavi, pojacanje boli prilikom fizičke aktivnosti, osjećaj mučnine ili povraćanje, smetnja jakih zvukova, mirisa i svjetla. Bolesnik se može osjećati umorno i imati blažu bol u glavi, kongitivne teškoće, gastrointestinalne simptome, promjene raspoloženja ili malaksalost.

Dijagnoza
Iscrpna anamneza i temeljiti pregled bolesnika može otkriti precipitirajuće faktore za nastanak migrene koje valja eliminirati. Ukoliko je potrebno potvrditi dijagnozu ostalim kliničkim pretragama preporuča se učiniti kompletnu krvnu sliku, ultrazvučni Doppler-sonografiju krvnih žila glave i vrata (UZV) za procjenu moždane cirkulacije te snimanje električne moždane aktivnosti putem elektroencefalografije(EEG).

Liječenje
Nefarmakološki postupci u liječenju migrene obuhvaćaju psihoterapiju, metode relaksacije i biološkog feed-backa, transcedentalnu meditaciju, hipnoterapiju, akupunkturu, fizikalnu terapiju, prevenciju retencije soli i vode, dijete i sl. Kod migrene se preporučuje strogo mirovanje, jer bolovi obično nakon nekoliko sati prestanu.

Farmakološka terapija obuhvaća dvije vrste postupaka: sprečavanje i prorjeđivanje frekvencije migrenskih napadaja (profilaksa) i zaustavljanje i ublaženje boli u migrenskom napadaju (akutna terapija). Akutni napadaji migrene mogu se liječiti lijekovima kojima se specifično inhibira samo bol u migreni (ergotni alkaloidi i triptani) i nespecifično općim analgeticima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima, antiemeticima i sedativima. Najviše uspjeha u liječenju pokazali su beta-blokatori, antidepresivi te neki antiepileptici.

Magnezij i riboflavin (B2 vitamin) navodno smanjuju učestalost napadaja kod migrene. Poznato je da 45% pacijenata u akutnom napadu migrene ima sniženi nivo magnezija koji je važan u stabiliziranju ćelijske membrane. Uzimanje magnezija kao dodataka prehrani u dozi od 600 mg smanjuje pojavljivanje migrenoznih napadaja. Zabranjeno je uzimati crnu kavu, cigarete, masnoću životinjskog podrijetla. Izbjegavati fizičke i psihičke napore.

Ljekovito bilje - čaj:
Iako je sve navedeno bilje bezopasno, jer nema kemijskih sastojaka jakog fiziološkog učinka, ipak se svim bolesnicima toplo preporučuje da ovo bilje ne upotrebljavaju na svoju ruku, nego tražite pomoć i savjet doktora ili fitoterapeuta koji će odrediti terapiju.

30 g nane, matičnjaka i kamilice i 10 g lista ružmarina pomiješati i od te smjese uzeti 3 jušne žlice, popariti sa 4 dl ključale vode, odmah poklopiti, poslije 4 sata ocijediti, iscijediti, zasladiti medom i piti umjesto vode.

10 g matičnjaka i nane i po 20 g odoljena i angelike, pomiješati i od te smjese uzeti 3 jušne žlice, popariti sa 4 dl ključale vode, odmah poklopiti, poslije 4 sata ocijediti, iscijediti, zasladiti medom i piti umjesto vode.

Literatura:
· Barac B. Glavobolja: fiziološka, patofiziološka i klinička razmatranja za potrebe interdisciplinarne suradnje. U Poljak Ž (ur.) Izabrana poglavlja iz patofiziologije glave i vrata. · Silberstein, Stephen D. (2005). Atlas Of Migraine And Other Headaches, London: Taylor & Francis Group.
· Kelman L (February 2006). "The postdrome of the acute migraine attack". Cephalalgia 26 (2): 214-20. URL accessed on 2008-08-30.