Moždani udar
Moždani udar je akutno neurološko zbivanje koje nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije i posljedične premale opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i drugim hranjivim tvarima. Rezultat ovih zbivanja je oštećenje dijela mozga i oštećenje funkcija kojima upravlja oštećeni dio mozga. Moždani udar može biti uzrokovan začepljenjem arterija u glavi ili vratu (ishemijski moždani udar), stvaranjem krvnog ugruška ili puknućem krvne žile (hemoragijski moždani udar). U zahvaćenom dijelu mozga dolazi do prekida protoka krvi te živčane stanice ne dobivaju potrebne hranjive tvari i za nekoliko minuta počinju odumirati.
Treba naglasiti da su pogođene živčane stanice trajno oštećene i ne postoji mogućnost njihovog oporavljanja ili zamjene. Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i demencije te drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Iako je najviše žrtava među starijima, moždani udar sve češće pogađa i mlađe od 45, a procjenjuje se da ga doživi jedna od šest osoba u dobi od 15 do 60. Najčešća vrsta ishemijskog moždanog udara je tromboza. Ona nastaje stvaranjem ugruška u krvnoj žili koja je oštećena aterosklerozom, bolešću kod koje dolazi do stvaranja naslaga masti na unutarnjim stijenkama krvnih žila, prvenstveno arterija. Druga vrsta ishemijskog moždanog udara je embolija. Nastaje kad se ugrušak ili neka druga čestica “zaglavi” u arteriji koja vodi krv u mozak. Ugrušci najčešće nastaju u srčanim šupljinama kao posljedica različitih srčanih bolesti a nošeni krvnom strujom,mogu začepiti bilo koju arteriju. Vrlo često su to upravo moždane arterije. Slijedeća vrsta moždanog udara je izljev krvi u mozak - hemoragijski moždani udar, a nastaje kad oštećena arterija u mozgu pukne i preplavi okolno tkivo krvlju. Ako se krv izlije u okolno moždano tkivo govorimo o intracerebralnom hematomu. Ako pukne krvna žila na bazi mozga pa se krv izlije u likvorske prostore to nazivamo subarahnoidalno krvaranje. Moždano krvarenje je vrlo često udruženo s povišenim krvnim tlakom.
Moždanom udaru ponekad prethode upozoravajući znaci poput dvoslike, vrtoglavice, otežanoga govora ili kratkotrajnoga gubitka vida koji traje od nekoliko sekunda do 60 minuta. Ti prolazni simptomi, slični simptomima moždanog udara, no znatno kraćeg trajanja, nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA) te najčešće prestaju nakon 5-20 minuta, no mogu potrajati i do 24 sata. TIA može nastupiti danima, tjednima ili mjesecima prije pravog moždanog udara, a nastaje kada krvni ugrušak prolazno začepi krvnu žilu. TIA-e su iznimno važna upozorenja prijetećeg moždanog udara. Osobe koje su imale TIA-u imaju 10 puta veću vjerojatnost da dobiju moždani udar od osoba iste dobi i spola koji je nisu doživjeli.
Učinci moždanog udara mogu biti blagi, ali i vrlo ozbiljni, a to će ovisiti o veličini i lokalizaciji moždane lezije, mogućnostima ponovnog uspostavljanja cirkulacije u zahvaćenim dijelovima, te o preuzimanju oštećenih funkcija od strane preostalih, sačuvanih dijelova mozga. Oporavak nakon moždanog udara ovisit će o dobroj njezi, općem zdravstvenom stanju i kondiciji bolesnika, kao i o njegovim karakternim osobinama, ponašanju i emocionalnom stanju; te o emocionalnoj podršci okoline, osobito onoj koja dolazi od bliskih osoba.
Bilo koji znak ili simptom moždanog udara treba biti tretiran kao hitno stanje, te bolesnik treba biti što prije otpremljen u bolnicu.
Simptomi (ne moraju svi biti prisutni):
- utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica ili noge, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela;
- poremećaji govora kao što su otežano izgovaranje, frfljanje i/ili pogrešno razumijevanje jednostavnih rečenica;
- omaglica ili vrtoglavica, nesigurnost u hodu ili iznenadni padovi, zajedno s drugim simptomima;
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije, kad su kombinirani s drugim upozoravajućim znakovima;
- naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku;
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka.
Pozovite hitnu medicinsku pomoć. Moždani udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, brzu reakciju i može uzrokovati trajna neurološka oštećenja, komplikacije i smrt. Nakon moždanog udara trećina se oboljelih oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja, ali i o općem stanju bolesnika.
Dok čekate hitnu pomoć, i vi možete učiniti radnje koje mogu pomoći sprječavanje većih oštećenja. Ne dajte bolesniku hranu niti piće.
Kod bolesnika u nesvjesnom stanju, provjerite da li bolesnik diše i da li postoje otkucaji srca. Ukoliko ste ustanovili da bolesnik ne diše, provjerite sadržaj u ustima, jer je moguće da se bolesnik počeo gušiti zbog prisutnosti stranog predmeta (hrana, zubalo ili drugo); potom pristupite reanimaciji, odnosno počnite davati bolesniku disanje usta na usta. Postupak počinje provjerom prohodnosti dišnih puteva, zabacivanjem glave unazad (čime se otvaraju dišni putevi), te upuhivanjem zraka u bolesnikova pluća. Nakon nekoliko upuhivanja i masaža, provjerite da li se uspostavilo disanje i rad srca. Ukoliko nije, nastavite reanimaciju do dolaska liječnika.
Najčešće međutim, kod bolesnika sa moždanim udarom ne dolazi do trenutnog gubitka funkcije disanja i rada srca, nego su te funkcije održane, ali postoji poremećaj svijesti. Tada trebate snažnim protresanjem i pozivanjem pokušati dozvati bolesnika. Ako vam to ne uspije, najbolje je bolesnika polegnuti na trbuh, tako da dlan njegove ruke stavite pod glavu (glava je okrenuta prema toj ruci) drugu ruku izvučete iza leđa, a nogu na strani izvučene ruke ostavite u ravnom položaju dok drugu nogu blago savinete u koljenu. Time ćete osigurati da jezik bolesnika ne zapadne u ždrijelo, te ćete omogućiti bolesniku da nesmetano diše i osigurati svježi zrak.
Terapija moždanog krvarenja većinom je medikamentozna (primjenom lijekova), a iznimno operativna. U predviđanju neurološkog i kliničkog ishoda važnu ulogu ima obujam krvarenja, odnosno hematoma u mozgu.
Povećanu opasnost predstavljaju određene bolesti, od kojih je na prvome mjestu povišeni krvni tlak, zatim šećerna bolest, različiti oblici poremećaja u razgradnji masnoća, srčane smetnje (treperenje pretklijetke, prirođene srčane mane, stenoza, insuficijencija, poremećaji ritma...) te poremećaji u zgrušavanju krvi. Drugu skupinu faktora rizika na koje se može utjecati čine stanja nastala zbog nezdravog stila života. Loša prehrana i pretilost glavni su neprijatelji, a slijede pušenje, alkoholizam, tjelesna neaktivnost, stres itd. Životni stil može biti najučinkovitija zaštita od moždanog udara jer su ljudi koji se zdravo hrane i redovito prakticiraju tjelesnu aktivnost znatno manje ugroženi od onih koji većinu vremena provode sjedeći, jedu zasićene masne kiseline, puše ili piju te ne mogu kontrolirati reakciju na stres.
Ako moždano tkivo odumre, dijelovi tijela koje je taj dio mozga kontrolirao više neće funkcionirati ispravno te je moždani udar i prvi uzrok dugotrajnog invaliditeta. U oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.
Izvori:
~ Androgens and stroke: good, bad or indifferent? Quillinan N, Deng G, Grewal H, Herson PS. Exp Neurol. 2014 Sep;259:10-5. doi: 10.1016/j.expneurol.2014.02.004. Epub 2014 Feb 8. Review. PMID: 24512750 [PubMed - indexed for MEDLINE]
~ Whiteley WN, Slot KB, Fernandes P, Sandercock P, Wardlaw J (November 2012). "Risk factors for intracranial hemorrhage in acute ischemic stroke patients treated with recombinant tissue plasminogen activator: a systematic review and meta-analysis of 55 studies". Stroke; a journal of cerebral circulation 43 (11): 2904–9. doi:10.1161/STROKEAHA.112.665331 . PMID 22996959 .
~ ACE2-Ang- (1-7) -Mas os u mozgu: potencijalna meta za prevenciju i liječenje ishemijskog moždanog udara. Jiang T, Gao L, Lu J, Zhang YD. Curr Neuropharmacol . 2013 Mar; 11 (2): 209-17. doi: 10,2174 / 1570159X11311020007. PMID: 23997755 [PubMed]
~ Gene mutations and stroke in the young adult. Araji AA, Sawaya HR, Sawaya RA. J Stroke Cerebrovasc Dis. 2014 Nov-Dec;23(10):2554-8. doi: 10.1016/j.jstrokecerebrovasdis.2014.05.027. Epub 2014 Sep 18. PMID: 25238925 [PubMed - in process]
~ "The top 10 causes of death" . WHO.