Neurodermitis

Neurodermitis ili atopijski dermatitis (u anglosaksonskoj literaturi) je alergijsko/upalno kronično oboljenje kože koja se često ponovno javlja (recidivira), a nastaje zbog prirođene preosjetljivosti. Prva pojava bolesti moguća je u bilo kojem razdoblju života: od dojenačke do odrasle dobi. Nije sasvim jasno što je uzrok pojavi neurodermitisa. Uočeno je da se bolest češće javlja unutar obitelji u kojoj postoje pozitivni anamnestički podaci o postojanju neurodermitisa ili drugih oblika atopije -alergijskog konjunktivitisa, alergijskog rinitisa, alergijske astme ili mukoznog kolitisa. Prema vremenu prvog javljanja, neurodermitis se opisuje kao dojenački neurodermitis, neurodermitis dječje i odrasle dobi.

Simptomi
Dojenački neurodermitis se javlja najčešće oko 3. mjeseca života. Prve promjene su u pravilu lokalizirane na licu i stražnjem dijelu vrata u obliku crvenih papulica i nerijetko sitnih mjehurića. Zahvaćena koža je u pravilu suha. Češanjem može doći do pucanja kože i stvaranja krastica, ali i do sekundarne bakterijske infekcije, pa je u tim slučajevima izraženo vlaženje zahvaćenog dijela kože. Promjene tipične za neurodermitis nalazimo i u vlasištu u obliku prilično čvrsto pričvršćenih ljuskica bijele ili žućkaste boje koje zovemo mliječnom krastom ili tjemenicom. Iako je prva i najčešća lokalizacija neurodermitisa u dojenčadi na glavi, promjene mogu biti i generalizirane, te zahvaćati cijelo tijelo. Iznimno, pelenska regija je pošteđena, vjerojatno zato što pelene održavaju vlažnost kože. Nakon 1. godine života promjene se polako lokaliziraju na udove i to osobito na pregibne strane velikih zglobova -laktove i koljena, a koža cijelog tijela je suha i osjetljivija. Žarišta u smislu izrazito suhe, ružičaste i prhutave kože mogu biti vidljiva i oko usta, očiju, pod bradom, te na gornjem dijelu stopala.

Tipične su i promjene kože na dlanovima, koja je suha i linearno isprugana. Koža na jagodicama prstiju ruku i nogu može se krpasto ljuštiti, a ako se prostor oko nokta sekundarno inficira, javljaju se uporne i bolne upale zaslona nokta. Nokti su slabije strukture, a uz uzdužnu ispruganost moguće je vidjeti i poprečne valove rasta nokta. U razdoblju do 3. ili 4. godine života moguća je i pojava alergijske astme uz regresiju promjena na koži. U odrasloj dobi generalizirani neurodermitis je rijedak, te se promjene u pravilu vide na pregibima velikih zglobova ili kao samostalna žarišta na vratu ili pak oko skočnih zglobova i na gornjem dijelu stopala.

Dijagnoza
Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koži. Liječnik treba pregledati rane da bi odbacio druge moguće uzroke. Može se učiniti biopsija oštećenja kože, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremećaji su izazvani raznim poremećajima iz okoline. Bolesnici imaju često povišenu razinu eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat. Kao najčešći provocirajući čimbenici navode se kućna prašina (grinje), perje, životinjska dlaka i pelud, a od nutritivnih alergena najzastupljeniji su jaja, mlijeko, orašasti plodovi i agrumi (mandarina, limun, kivi). Jedini mogući način otkrivanja alergena je alergološko testiranje. U pravilu se ne provodi u djece mlađe od godine dana. Jedini priznati način testiranja je tzv. PRICK test sa standardiziranim alergenima (nutritivni i inhalacijski alergeni), te TRUE test u obliku epikutano (na kožu) apliciranih flastera s uklopljenim standardiziranim alergenom (za kontaktne alergije).

Liječenje
Dobro liječenje alergijskih bolesti obuhvaća redovito praćenje bolesnika, izbjegavanje izloženosti alergenu, ublažavanje simptoma odgovarajućim liječenjem, te, prema procjeni liječnika, specifičnu alergijsku terapiju (hiposenzibilizacija). Hiposenzibilizacija najviše uspjeha pokazuje ako su provocirajući čimbenici pelud i prašinske grinje, dok nutritivne alergene ili životinje treba samo izbjegavati.

Osim navedenog, kod neurodermitisa veliku važnost ima i njega kože. Lokalne kortikosteroidne pripravke treba primjenjivati ograničeno, osobito u djece. S obzirom da su na tržištu prisutni brojni kortikosteroidni pripravci, odabir najpovoljnjijeg treba prepustiti liječniku, jer se međusobno razlikuju u jačini djelovanja i dubini prodiranja u kožu, zbog čega dugotrajna i nekontrolirana primjena može dovesti do atrofije kože i sistemskog učinka na organizam. Pravilo je da se kortikosteroidi upotrebljavaju u akutnoj fazi bolesti, a čim počne regresija promjena, upotrebljavaju se emolijentna sredstva koja njeguju i obnavljaju kožu. Sekundarna infekcija kože u malih bolesnika s neurodermitisom može rezultirati stvaranjem opsežnijih upalnih procesa s gnojenjem, pa i sepsom u konačnici, te je i banalne kožne upale potrebno odmah zbrinjavati.

U svakom slučaju radi otkrivanja eventualnih alergena koji bi mogli biti uzročni agensi u nastajanju ovih tipova dermatitisa, neophodno je načiniti jednu detaljnu dermatološku-alergološku obradu, po mogućnosti kod kožnog liječnika dermatovenerologa, koji će poslije detaljne obrade propisati i adekvatan tretman.

Previous page: L - O Next page: P - S