Ozljede glave

U miru i ratu ozljede glave pripadaju najčešćim i najtežim ozljedama ljudskoga tijela. Više od 50% svih ozljedom izazvanih smrtnih slučajeva povezano je s ozljedom glave, tj. mozga. S obzirom da mozak izravno upravlja i usklađuje rad gotovo svih tjelesnih funkcija, znakovi njegova oštećenja su brojni i različiti, ovisno o mjestu i opsežnosti ozljede. Najčešći znakovi ozljede glave su:

· Gubitak svijesti: očigledan znak ozljede mozga, pemda mogu postojati teške pa i smrtonosne ozljede glave koje u početku nisu praćene nesvjesticom. Gubitak svijesti može trajati nekoliko sekundi, minuta, sati, ali i danima. Svaka ozljeda koja je izazvala makar trenutni gubitak svijesti u mirnodopskim uvjetima zahtijeva liječnički pregled.
· Gubitak pamćenja za događaje koji su prethodili ozljedi, kao i događaje koji su se zbivali neposredno nakon ozljede.
· Promjene disanja i rada srca (ubrzano, usporeno, nejednoliko).
· Koža može biti hladna, vlažna, lice blijedo.
· Glavobolja, mučnina, povraćanje.

OPASNI ZNAKOVI KOJI UKAZUJU NA POGORšANJE STANJA OZLIJEĐENE OSOBE

· Ponovljeni gubitak svijest, tj. kad ranjenik nakon kratkotrajne nesvjestice odmah nakon ozljede, uz glavobolju i povraćanje gubi opet svijest.
· Nagla pojava široke zjenice na jednoj strani koja se na svjetlu ne sužava.
· Pojava tamnih kolutova oko očiju ("plave naočale", tj. kružni podljev krvi oko očiju.
· Istjecanje krvi ili vodenaste tekućine iz nosa i uha.
· Nagla pojava kljenuti i ukočenosti udova ili pojava grčeva poput onih u padavici.

POSTUPAK

1. Onesviještenog, nakon što je ustanovljeno disanje i rad srca, stavite u bočni položaj.
2. Ako je ozlijeđeni pri svijesti postavite ga u ležeći položaj, tako da su glava i ramena podignuti za 30 ° u odnosu na ravnu podlogu ležaja.
3. Svaka teža ozljeda glave, pogotovo praćena gubitkom svijesti, zahtijeva imobilizaciju vratne kralježnice ovratnikom.
4. Ako na uho izlazi krv ili vodenasta tekućina ne pokušavajte zaustaviti izlazak tekućine, ne čistite uho, već ga samo pokrijte sterilnom gazom.
5. Krvarenje na površini glave se u najvećem broju slučajeva uspješno zaustavlja kompresivnim zavojem (ne smijete ga staviti u slučaju prijeloma kosti lubanje). Ako je kroz ranu na glavi ispala mozgovina ne smijete je gurati natrag u glavu.
6. Pregledom ustanovite postoje li ozljede na drugim dijelovima tijela te pružite odgovarajuću pomoć.

Prohodnost dišnih putova, normalno spontano ili umjetno disanje mogu usporiti ili spriječiti pojavu povećana tlaka u lubanji (otok mozga) koji je najčešći uzrok smrti pri ozljedama glave.

Izvor: Hrvatski crveni križ, prva pomoć, priručnik