Pneumonija

Upala pluća ili pneumonija je najteža infekcija dišnog sustava koja oponaša gripu i zaslužuje posebnu pozornost. Radi se o akutnoj infekciji plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola. Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem prašine, kemijskih iritansa. Razlikujemo tipičnu (bakterijsku) i atipičnu (virusnu) upalu pluća. Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sljedeće bakterije: pneumokok, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi.

Atipične upale pluća stekle su takav naziv jer se po kliničkoj slici donekle razlikuju od "tipičnih". Njihovi su uzročnici virusi, gljivice, unutarstanični mikroorganizmi.
Simptomi su slični gripoznim, a kašalj u pravilu suh. Radiološki nalaz pokazuje nježne, prozračne promjene, često obostrano, i presudan je pri donošenju dijagnoze. Uzrokuje bol u mišićima, malaksalost, povišenu temperaturu i neproduktivni kašalj.

Neke od atipičnih upala pluća, kao one uzrokovane klamidijama (koje prenose ptice) ili legionelama (najčešće iz zagađenih klima-uređaja) vrlo su teške bolesti. U pravilu, uzročnici ne napadaju samo pluća, već postoje i simptomi upale drugih organa (jetra, bubrezi, mozak). Opće stanje bolesnika vrlo je teško i najčešće zahtijeva intenzivno bolničko liječenje. Ako se na temelju simptoma i nalaza posumnja na "atipičnu" upalu pluća, propisuju se drugačiji antibiotici nego kod "tipičnih upala pluća". Liječenje je dulje nego kod tipičnih i traje najmanje dva tjedna.

Simptomi
Karakteristična klinička slika upale pluća nagla je pojava groznice, visoke temperature, kašlja uz iskašljavanje ciglasto obojenog ili gnojnog iskašljaja, ponekad s bolovima u grudnom košu na strani upale pluća. Ako su oboljela mala djeca ili starije osobe, takve simptome obično prati izrazito pogoršanje općeg stanja i otežano disanje. Simptomi variraju, kao i kod drugih bolesti, ovisno o uzročniku. Bolesnik s upalom pluća tipično se žali na otežano disanje, najčešće ga definirajući kao bolno ili ubrzano. Bolesnik može primijetiti kako mu se prsni koš prilikom udisaja i izdisaja izbočuje naprijed i vidno uvlači natrag.

Bakterijska ili tipična upala pluća koja je uzrokovana bakterijama popraćena je tresavicama, visokom temperaturom, znojenjem, bolovima u prsima i produktivnim kašljem gdje se vidno izbacuje "šlajm" iz dišnih putova, žuto-zelene boje.

Dijagnoza
Tijekom pregleda liječnik će poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju na prisustvo tekućine u alveolama karakteristični su za upalu pluća. Liječnik će ako posumnja na upalu pluća, zatražiti rendgensku snimku srca i pluća, kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih krvnih stanica i brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Ponekad će zatražiti nalaz protutijela na određene mikroorganizme ili obraditi uzorak iskašljaja kako bi se potvrdila klinička dijagnoza, otkrio uzročnik i počelo ciljano antibiotsko liječenje.

Liječenje
Odabir mjesta početka liječenja pneumonije, ambulantno ili bolničko određuje izbor i način primjene antibiotika i intenzitet medicinskog nadzora. Većina slučajeva domicilnih pneumonija u inače zdravih, odraslih osoba ne zahtijeva bolničko nego ambulantno liječenje primjenom antibiotika.

Uspjeh liječenja procjenjuje se na temelju normalizacije tjelesne temperature uz povlačenje ostalih simptoma te potpunog ili djelomičnog povlačenja promjena na rendgenskoj snimci pluća. Antibiotsko je liječenje vrlo učinkovito ako bolesniku padne temperatura unutar 48 ili najdulje 72 sata, a učinak je dobar ako se temperatura normalizira unutar 96 sati od početka primjene lijeka. Ako dotad ne nastupi kliničko poboljšanje, prvotni lijek treba mijenjati i po potrebi proširiti obradu bolesnika. U prethodno zdravih i mlađih osoba poboljšanje će nastupiti ranije nego u starijih bolesnika i onih s poticajnim kroničnim bolestima. Načelno, bakterijske pneumonije bez komplikacija treba liječiti sedam do deset dana, a atipične deset dana.

Osim antimikrobnog liječenja, u zbrinjavanju pneumonija vrlo su važni njega bolesnika i simptomatsko liječenje. U simptomatskom liječenju vrlo su važne dobra hidracija bolesnika i snižavanje povišene temperature. Suhi se kašalj suzbija sredstvima koja sprječavaju podražaj na kašalj, a kada je produktivan, iskašljavanje se pospješuje mukoliticima koji razrjeđuju gusti sekret olakšavajući iskašljavanje i bronhodilatatorima.