Prva pomoć moždani udar

Prva pomoć kod moždanog udara - moždani udar (cerebrovaskularni inzult) je naglo nastalo oštećenje moždanog tkiva uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka. Moždani udar može biti ishemijski (nastaje zbog manje ili veće začepljenosti krvne žile i najčešće ga uzrokuju ugrušak ili aterosklerotske promjene) ili hemoragijski (nastaje zbog puknuća krvne žile i posljedičnog prodiranja krvi u okolno tkivo). Pravovremenim prepoznavanjem tog stanja i pružanjem odgovarajuće pomoći mogu se djelomično ublažiti njegove teške posljedice.

Ako ste sami
U slučaju sumnje da imate moždani udar, zamolite nekoga da vam pomogne. Ako nitko nije u blizini, nazovite hitnu medicinsku pomoć (94) te ni u kojem slučaju nemojte sami voziti. Djelujte odmah. Pri sumnji na mogući moždani udar kod osobe koja je u vašoj blizini, potrebno je ostati priseban, nazvati hitnu medicinsku pomoć (94) i postupiti prema sljedećem:
• Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga postaviti u ležeći položaj s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Bolesniku provjerite usnu šupljinu (očistite ako ima sadržaja, izvadite zubnu protezu). Ako povraća, okrenite ga na bok (što omogućava istjecanje sadržaja). Bolesniku ne smijete davati piće ili hranu.
• Ako je bolesnik bez svijesti, provjerite pokazuje li znakove života (vitalne znakove), odnosno diše li i radi li mu srce.
• Disanje se provjerava tako da njegovom licu približite svoje i tada pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog. Provjera disanja smije trajati do deset sekundi.
• Rad srca možete provjeriti opipavanjem bila (žile kucavice na vratu).
• Ako je bolesnik bez svijesti, ali diše i srce mu radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Kleknite pored bolesnika i postavite ga tako da leži na boku poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Pri tome je bolesnik postavljen tako da mu je noga na kojoj leži ispružena, a druga savijena u koljenu. Ruka na kojoj leži je postavljena ispred, a druga savijena u laktu s nadlanicom ispod obraza.
• Ako je bolesnik bez svijesti te ne diše i srce mu ne radi, pristupite postupku oživljavanja.

Postupak oživljavanja (reanimacija)
Postupak oživljavanja sastoji se od omogućavanja prohodnosti dišnih putova te umjetnog disanja i masaže srca. Ako oživljavate sami, morat ćete naizmjence davati umjetno disanje i masažu srca. Ako vas je dvoje, podijelite se tako da jedna osoba provodi umjetno disanje, a druga masažu srca.

Omogućavanje prohodnosti dišnih putova i umjetno disanje
• Bolesnika treba poleći na tvrdu ravnu podlogu (pod) te mu zabaciti glavu podižući bradu jednom rukom, a drugom pridržavamo čelo.
• Otvorite bolesniku usta (tim postupkom osiguravamo prohodnost dišnog puta jer odmičemo korijen jezika) i odstranite mogući sadržaj usne šupljine (npr. povraćeni sadržaj ili zubnu protezu). To je najbolje uraditi prstom umotanim u maramicu ili gazu. Prilikom čišćenja usne šupljine budite oprezni kako ne biste sadržaj (npr. strano tijelo) ugurali dublje i tako zatvorili dišni put.
• Provedite postupak umjetnog disanja tehnikom usta na usta ili usta na nos. Potrebno je duboko udahnuti te čvrsto priljubiti usta na usta i/ili nos bolesnika te upuhati zrak sve dok se ne primijeti podizanje prsnog koša. Bolesnika pustite da pasivno izdahne upuhani zrak. Postupak se ponavlja svakih 5 sekundi (oko 12 u minuti), a kod male djece svake 3 sekunde (oko 20 u minuti).

Masaža srca
Taj se postupak provodi samo kad je nužan jer nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa. Nužan je kad srce ne radi, što se provjerava opipavanjem pulsa ili bila. Ako pulsa nema, masaža je potrebna. • Stavite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti, a dlan druge ruke položite preko prvog. Prsti ne smiju dodirivati stjenku prsnog koša (moraju biti uzdignuti). Laktovi moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i građi bolesnika. Kod odrasle osobe prsni koš se mora udubiti za 4-5 cm.
• Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome se ne smiju odvajati dlanovi od stijenke prsnog koša.
• Frekvencija pritisaka u odraslih je 60-80 pritisaka u minuti (kod dojenčadi i male djece je 100-120 u minuti i izvodi se s dva prsta jedne ruke ili oba palca, uz manju snagu pritiska).
• U slučaju da oživljavanje provodi jedna osoba, omjer masaže srca i umjetnog disanja je 30:2 (30 pritisaka na prsnu kost i 2 brza upuhavanja), a frekvencija pritisaka trebala bi iznositi oko 80 u minuti. Postupak oživljavanja provodi se do dolaska zdravstvene službe, odnosno do uspostavljanja normalnog disanja i rada srca.

autor: Ivana Bočina, dr. med., izvor: www.zzjzpgz.hr