Salmoneloze

Salmoneloze su bolesti uzrokovane bakterijama roda Salmonella, koje pripadaju porodici Enterobacteriaceae. Ubrajamo ih u zoonoze odnosno bolesti koje se sa životinja prenose na ljude i jedna su od najčešćih zoonoza na svijetu. Salmoneloza je bakterijska infekcija tankog i debelog crijeva. Hrana koju jedemo više manje nikada nije sterilna, u njoj se uvijek mogu naći mikroorganizmi. Trovanje hranom često izazivaju bakterije u hrani kojom se nije rukovalo pravilno ili nije termički kvalitetno obrađena. Ljeto je i vrijeme kada se češće javljaju neke bolesti poput salmoneloza.

Uobičajeni izvori salmonela su životinje koje se uzgajaju zbog mesa, perad, sirovo mlijeko, jaja i proizvodi od jaja. Drugi opisani izvori uključuju zaražene kornjače – kućne ljubimce, grimiz (karmin, vrsta crvene boje) i kontaminiranu marihuanu. Salmonele ulaze u organizam konzumacijom kontaminirane hrane, a kako su salmonele prvenstveno paraziti crijeva, bolest koja nastaje upala je sluznice gastrointestinalnog trakta. Ta upala manifestira se kao akutni gastroenteritis. Slijedeća bolest koju mogu uzrokovati salmonele jest crijevna groznica, odnosno tifusni sindrom ili trbušni paratifus. Ta je bolest rjeđa, podsjeća na trbušni tifus, ali tijek je blaži i kraći.

Koji su načini prijenosa - konzumiranjem nedovoljno termički obrađene hrane (meso, jaja, mlijeko i njihove prerađevine); rukama zaražene osobe koja rukuje hranom; kontaminiranim priborom ili preko radne kuhinjske površine.

Najvažnije su preventivne mjere poput pranja ruku prije pripremanja i konzumiranja hrane jedna je od osnovnih i najvažnijih mjera u prevenciji i suzbijanju salmoneloza kao i dobra termička obrada hrane (80 °C), osobito mesa i jaja, te izbjegavanje pripremanja kremastih kolača i domaćih majoneza od sirovih (termički neobrađenih) jaja. Neke vrste mesa, kao što su piletina i puretina, posebno su rizične.

Simptomi
Salmoneloze se najčešće klinički manifestiraju kao akutni gastroenteritis ili otrovanje hranom s karakterističnim simptomima -povraćanje, proljev i bolovi u trbuhu. Nakon inkubacije od 12 do 48 sati bolest počinje naglo, zimicom, visokom vrućicom, glavoboljom, bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i proljevom, stolice su u početku rijetke, smrdljive, zelenkaste, a kasnije mogu biti i potpuno vodenaste. Nakon razvitka simptoma bolesti, javlja se klonulost, žeđ, pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama, suhoća sluznica. Ti simptomi rezultat su upale sluznice gastrointestinalnog trakta i gubitka tekućine i soli. Kod srednje teških oblika bolesti simptomi nestaju nakon 2-5 dana, a kod teških oblika traju i dulje.

Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na temelju bakteriološke pretrage uzorka stolice i eventualno uzorka povraćenog sadržaja. Prognoza je obično dobra, ako nema druge teže bolesti u podlozi.

Liječenje
Strogim pridržavanjem uputa liječnika i propisane dijete, bolest prolazi za nekoliko dana, a najvažnije je što prije nadoknaditi izgubljenu tekućinu i soli. Primjena antibiotika ne preporučuje se jer oni uništavaju i fiziološku crijevnu floru odnosno dobre bakterije koje štite sluznicu crijeva od patogenih mikroorganizama. Nakon akutne faze bolesti dobra se pokazala primjena nekog dodatka prehrani koji sadrži probiotike radi što bržeg oporavka i normaliziranja funkcije probavnog sustava.

Kako prevenirati bolest?
Prije rukovanja s hranom obavezno perite ruke, radne površine i pribor vrućom vodom i deterdžentom;
• Prije termičke obrade namirnice temeljito operite;
• Namirnice koje kuhate potpuno termički obradite;
• Izbjegavajte pripreme jela od termički neobrađenih jaja;
• Pripremljeno jelo ne smije stajati duže od 2-3 sata na sobnoj temperaturi;
• Odmrzavanje hrane, kao i podgrijavanje, obavite u što kraćem roku bez duljeg stajanja na sobnoj temperaturi;
• Sirovu hranu odlažite u zatvorene i zasebne posude te držite u hladnjaku na temperaturi ispod 8° C.