Sindrom karpalnog kanala

Sindrom karpalnog kanala je neurokompresijski sindrom koji nastaje kao posljedica pritiska na medijalni živac (lat. nervus medianus) u području karpalnog kanala. Karpalni kanal tvore kosti zapešća i čvrsto vezivno tkivo (lat. retinaculum flexorum). Kroz taj, relativno uski kanal, iz podlaktice u šaku prolaze živac medijanus, krvne žile i tetive mišića koji pokreću prste. Tetive imaju sinovijalnu ovojnicu koja olakšava njihovo klizanje, a koja je osobito osjetljiva na dugotrajni podražaj i/ili napor.

Kompjutorska šaka
Iako se uzrok tog sindroma ne može sa sigurnošću utvrditi, pretpostavka je da u većine oboljelih postoji genetski naslijeđen uži karpalni kanal. Važan je faktor rizika pojačana uporaba zgloba šake, odnosno preopterećenje tetiva u karpalnom kanalu (npr. prekomjerni rad na tipkovnici uzrokuje tzv. "kompjutorsku šaku", a čest je i kod domaćica, manualnih radnika, dizača utega, fizioterapeuta, masera itd.). Svakako, prethodno treba isključiti određene sustavne bolesti (npr. dijabetes, reumatoidni artritis, hematološke i endokrine bolesti), traumu, tumor ili cistu, nakupljanje tekućine u organizmu kao posljedicu trudnoće ili menopauze te isključiti mogućnost da je sindrom nastao kao posljedica uzimanja određenih lijekova (diuretici, hormoni štitne ili nadbubrežne žlijezde).

Trnjenje i otečen palac
Sindrom karpalnog kanala javlja se u odrasloj dobi, češće kod žena. Može se javiti na obje šake, ali su simptomi obično izraženiji na dominantnoj šaki, ovisno o tome je li oboljeli dešnjak ili ljevak. Simptomi nastaju zbog pritiska na živac medijanus, koji mogu uzrokovati svi procesi koji utječu na zadebljanje tetiva, na oticanje u području karpalnog kanala ili na njegovo suženje. Karakteristično je polako razvijanje simptoma, koje obično počinje kao prolazno trnjenje u prstima tijekom noći ili ujutro, a kasnije cijeli dan. Potom se utrnulost širi na cijelu šaku, nastaje oticanje prstiju (osobito palca) i šake, poremećaj osjetljivosti, smanjivanje pokretljivosti, javljaju se bolovi te mišićna slabost i atrofija mišića. Oboljelima ispadaju predmeti iz ruke, a u uznapredovaloj fazi oboljeli ne može stisnuti šaku niti hvatati sitnije predmete. Zbog toga što se klinička slika sindroma karpalnog kanala može preklapati s kliničkom slikom bolesti vratne kralježnice, degenerativnim, sustavnim i drugim bolestima, nužan je specijalistički pregled. Specijalist postavlja dijagnozu na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografije (EMNG). EMNG je elektrofiziološka pretraga funkcije mišića i perifernih živaca koja otkriva njihovo oštećenje i/ili bolest, a indicira se na temelju pregleda specijalista neurologije.

Led ili nož
Vrlo je važno zatražiti liječničku pomoć na vrijeme, jer je u tom slučaju bolja prognoza. Oboljeli s većim stupnjem oštećenja živca, gubitkom osjeta i atrofijom mišića palca imaju lošiju prognozu. Liječenje sindroma karpalnog kanala može biti konzervativno i operativno. Kod konzervativnog liječenja preporuča se imobilizacija šake longetom, mirovanje, uporaba leda za smanjivanje otekline i boli te primjena lijekova koji smanjuju upalnu reakciju i oteklinu sinovijalne ovojnice (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, kortikosteroidi). Nakon što prođe faza upale, počinje se s vježbama istezanja, a mogu se primijeniti i postupci kao što su terapija laserom, ultrazvukom ili elektro/magnetoterapija, koje smanjuju bol, poboljšavaju cirkulaciju i ubrzavaju oporavak. Za postizanje boljih rezultata nužna je fizioterapija pod stručnim nadzorom.

Ako ni dugotrajna fizioterapija ni lijekovi ne donesu poboljšanje, indiciran je operativni zahvat. Operativni zahvat izvodi se u lokalnoj anesteziji, a sastoji se u presijecanju retinaculum flexorum-a kroz koji prolazi živac. Konačni rezultat operacije ovisi o samom tijeku operacije, iskustvu kirurškog tima, kao i o postoperativnom nadziranju. Nakon operativnog zahvata postoji mogućnost ostanka trajnih posljedica po funkciju šake, ovisno o mogućim komplikacijama prilikom zahvata (npr. presijecanje tetiva, krvnih žila ili čak samog živca, postoperativna infekcija itd.). Oporavak nakon operativnog zahvata može biti dugotrajan (6-12 mjeseci) te je bitno strpljenje i upornost u provođenju liječničkih uputa i vježbanja.

Prevencija sindroma karpalnog kanala ("kompjutorska šaka") pri radu s računalom
- koristiti ergonomsku tipkovnicu
- zapešća ne naslanjati i/ili pritiskati o stol
- koristiti podloške za zapešća
- raditi kraće stanke svakih 15 minuta
- raditi dužu stanku svakih sat vremena
- nakon tipkanja odmoriti šake u krilu ili ih pustiti niz tijelo
- ograničiti vrijeme tipkanja
- na radnom mjestu redovito provoditi vježbe istezanja

Izvor: ^ zzjzpgz.hr -Ivana Bočina, dr. med.