Sistemski lupus
Sistemski eritemski lupus (SLE) je kronična upalna bolest nepoznata uzroka karakterizirana oštećenjem tkiva i stanica imunim kompleksima i patogenim protutijelima. Klinički je tijek obilježen naizmjeničnim egzacerbacijama i remisijama. Velika većina simptoma bolesti se može objasniti stvaranjem protutijela na dijelove stanične jezgre bolesnika i odlaganjem imunokompleksa u pojedinim organima. Stručnjaci takođe ukazuju da bolest češće napada žene. Simptomi Klinički nalaz ovisi o akutnosti bolesti i rasporedu promjena. SLE može početi kao akutna infekcija s skokom temperature ilise može razvijati tijekom više mjeseci i godina s povremenim nastupima vrućice, malaksalosti te gubitkom na težini. Osim ovih simptoma najveći se postotak bolesnika tuži na bolove u zglobovima, promjene na koži (leptirasti eritem na korijenu nosa), povećane limfne čvorove i drugo. Od ostalih organa mogu biti zahvaćeni: pluća i pleura - nedostatak zraka, kašalj i pritisak u prsima, CNS - glavobolje, promjene osobnosti, epilepsija, srce - endokarditis, miokarditis, perikarditis s perikardnim izljevom krvne žile - vaskulitis krvotvorni sustav - anemija, leukopenija, trombocitopenija, probavni sustav - jetra i slezena mogu biti povećane te se mogu javiti bolovi u trbuhu s mučninom i povraćanjem.
Često bolovi u trbuhu kod SLE-a mogu označavati akutno zbivanje u abdomenu te zahtijevati kirurški zahvat. Ipak prognoza bolesti u najvećem broju slučajeva ovisi o zahvaćenosti i promjenama koje nastaju na bubrezima. Bolest bubrega može biti benigna i asimptomatična ali isto tako i brzo progresivna te fatalna. Najčešći znak je nalaz proteina u mokraći. Patohistološki promjene na bubrezima variraju od minimalnih promjena preko žarišnog glomerulitisa do difuznog membranoproliferativnog glomerulonefritisa sa teškom prognozom. Simptomi lupusa često dolaze i odlaze, a tu spada i gubitak kose. Neki bolesnici prolaze kroz periode kada im kosa opada u pramenovima ili se stanjuje. Kada se zdravstveno stanje popravi, kosa opet izraste.
Dijagnostika
Kada lupus počne, može jako da liči na reumatoidni artritis, dovodi do bola i oteklina, ili na fibromijalgiju jer izaziva zamor i bol. Ono po čemu se lupus razlikuje je kombinacija osipa na koži, bolova u zglobovima i zamora. Tu su i laboratorijski testovi koji mogu da pomognu da se sa sigurnošću utvrdi da li je u pitanju lupus ili neka druga bolest. Pretraga za rano otkrivanje bolesti je fluorescentni test na antinuklearna protutijela (ANA) u serumu. Visok titar ANA je pozitivan kod 98% bolesnika sa SLE-om. Još specifičniji test je na protu DNA antitijela koji je gotovo karakterističan za SLE. Razina serumskog komplementa je redovito niska kod aktivne bolesti i obično najniža kod bolesnika s bubrežnom bolešću. Razina c-reaktivnog proteina (crp) je upečatljivo niska kod SLE-a, čak i kada je sedimentacija eritrocita jako visoka Analiza urina može biti normalna ali je nalaz bjelančevina u mokraći uobičajen, pojava eritrocita i granuliranih cilindara u mokraći govori za aktivni nefritis.
Kada je riječ o mlađoj osobi koja ima temperaturu, eritemske promjene na koži, bolove i otekline zglobova, dokaze bubrežne bolesti povećanu koncentraciju proteina i protu DNA antitijela u serumu onda je prepoznavanje bolesti jednostavno. Ipak često SLE može imitirati druge bolesti vezivnog tkiva posebno reumatoidni artritis. Vrlo je važno razlučiti diskoidni od sistemskog oblika bolesti, radi liječenja i prognoze.
Liječenje
Terapija uvelike ovisi o težini i lokaciji bolesti kod pojedinog bolesnika. Lakši oblici bolesti koji uključuju: temperaturu, artritis, glavobolje, promjene na koži i seroznim membranama, zahtijevaju blago ili nikakvo liječenje. Artritis se liječi nesteroidnim protuupalnim lijekovima, antimalarici se koriste kada su u prvom planu promjene na koži i zglobovima. Pri primjeni nekih antimalarika potreban je nadzor oftalmologa svakih 6 mjeseci zbog mogućih nuspojava na očima.
Kod težih oblika bolesti u koje spadaju sve po život opasne manifestacije npr. teška anemija, trombocitopenija, teška bubrežna bolest, akutni vaskulitis probavnog sustava ili udova ili teški neurološki poremećaji lijekovi prvog izbora su kortikosteroidi. Često se kortikosteroidi kombiniraju s imunosupresivnim lijekovima posebno u slučajevima zahvaćenosti bubrega ili kod dugotrajne kortikosteroidne terapije. Liječenje infekcija, srčanog i bubrežnog zatajenja mora se provoditi pri najmanjim pokazateljima istih. Nadzor nad bolesnikom tijekom operacija ili u trudnoći je od iznimne važnosti. Trudnoća nije kontraindicirana ukoliko su adekvatne bubrežna i srčana funkcija, ipak učestalost spontanih pobačaja je mnogo veća kod SLE-a.