Stres

Danas svi govore o stresu kao stalnom pritisku povezanom s ubrzanim tempom života. O njemu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, na televiziji, na radiju, piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih tom problemu. Mnogi ljudi nose u sebi ogromne količine stresa, a da toga nisu ni svjesni, jer stres su sretni i tužni događaji. Svaka promjena da li pozitivna ili negativna, stres je za organizam.

Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo je važno vodi li reakcija na stres k boljoj prilagodbi organizma ili, pak, u pogrešnu prilagodbu i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama, raspoloženju i ponašanju.

Uznemireni ste, napeti i razdražljivi, uzrujavate se zbog sitnica i osjećate se preopterećeni stvarima koje treba svakodnevno obaviti. Niste u stanju razmišljati sabrano kao i obično. Rastreseni ste, zaboravni i osjecate opći umor i iscrpljenost. Manjka vam uobičajena energija, pojavljuje se nesanica. Ničemu se lijepom ne nadate. Ova su samo neki od simptoma koji ukazuju na dosta uobičajen problem koji nazivamo stres. Svi smo mi ponekada pod stresom i imamo osjećaj tijeskobe i mislimo da nismo u stanju da se uhvatimo u koštac sa životom i obvezama.

Neke osobe si same stvaraju stresne situacije. Bolesti ih dovode u stresnu situaciju, kad im druge osobe ne mogu ili ne žele pomoći ili kad im ne odgovaraju planovi i namjere drugih osoba, a žele se uz njih privezati. Za takve osobe savjet je da imaju više razumijevanja i više tolerantnosti za druge, da nauče prihvaćati ljude onakvima kakvi jesu, jer promijeniti ih ionako ne mogu. Strah od neuspjeha uzrok je stresa za vrlo ambiciozne osobe. U nekih osoba snažna želja za perfekcijom, za savršenstvom, stvara nepodnošljivo opterećenje obvezama i radom i, kad se tome doda brojnost njihovih interesa, pri čemu nije rijetkost da već urađeno mijenjaju, uvjeti za pojavu stresa gotovo su idealni.

Nekada se simptomi stresa javljaju u vidu fizičkih tegoba: glavobolje, bolovi i uznemirenost u trbuhu, lupanje srca. Uzročnici stresa su različiti. Stres može izazvati neka ozbiljna životna kriza, ali i svakodnevni problemi poput brige poslu, nedostatku novaca, problemi u bračnim odnosima ili dječijem ponašanju.

Premda je stres u izvjesnoj mjeri normalna stvar, kad ga je previše i predugo traje može izazvati i zdrastvene probleme poput srčanih oboljenja, neke vrste duševnih bolesti, te neumjereno uživanje alkohola i droga.

Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca, bolovi u predjelu srca u miru i naporu, a na kraju i srčani infarkt. Negativni stres može izazvati poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Poznato je da pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza), praćena nervozom, nesanicom, gubitkom na težini, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, može biti izravna posljedica stresnih događaja.

Većina osoba pati od zatvora ili proljeva, jer stresni hormoni imaju izražen učinak na probavni sustav. Poznat je fenomen stresnog ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a utjecaj negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti je dokazana. Ulcerozni kolitis, koji se očituje grčevima i bolovima u trbuhu praćenih proljevom, također je povezan sa stresom.

Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom izloženije različitim bolestima, od običnih prehlada i upala do teških bolesti.

Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja. Anksiozni/panični poremećaji redovito su posljedica doživljaja stresnih situacija.

Zbog toga svatko mora biti svjestan stresa i treba naći najbolji put kako da mu se odupre. Optimizam i duhovitost važni su antistresni elementi u očuvanju zdravlja. Psihički stabilne osobe, pozitivno orijentirane, optimisti, lakše se odupiru bolestima. Pozitivnim mišljenjem lako ćete očuvati imunološki sustav i olakšati mu borbu s uzročnicima bolesti, kao što su virusi, bakterije i gljivice.

Uzročnik stresa ne mora uvijek biti neki događaj, nego naš stav prema tom događaju. Vježbajte samopotvrđivanje. Svaki dan podsjetite se kako ste vrijedni truda i ljubavi. Izbjegavajte situacije iz kojih bi se mogao razviti stres boljim planiranjem -uzmite si vise vremena za obavljanje poslova da ne morate žuriti. Pokusajte izbjegavati osobe ili aktivnosti koje vas ozlovoljavaju. Vjerujte da za svaki problem postoji rješenje. Probleme rješavajte tako da ih podijelite na nekoliko manjih i onda ih postupno riješite. Dobro odabrana glazba lijek je za um i dušu.

Vodite računa o zdravoj prehrani, spavanju i rekreaciji. Nadite vremena za odmor i relaksaciju svakog dana. Ako mislite da zato nemate vremena, podsjetite se da ćete stvari uvijek mnogo brže i bolje obaviti aka ste odmorni i pod manjim stresom. Krenite u redovite šetnje ili radite neke druge vježbe u kojima uživate. Vježbe su izvrstan odabir za smanjivanje stresa.

Želimo li ga prevladati i izbjeći put u bolest, valja nam neprestano usklađivati vanjske i unutarnje čimbenike, postizati sklad tijela, uma i duše. Ravnotežu možemo uspostaviti zauzimanjem i osobnim sudjelovanjem kroz skladnu prehranu, ponašanje i pogled na život, uspostavljajući pozitivnu stvaralačku komunikaciju s okolinom.

Vrlo su korisne u otklanjanju negativnih djelovanja svakodnevnih stresova i tehnike opuštanja. Neke od njih su autogeni trening, regresivna mišićna relaksacija, vježbe disanja, kršćanske meditacije, transcendentalna meditacija.