Šumska jagoda
Latinski naziv: Fragaria vesca L.
Drugi nazivi: divlja jagoda, jagoda pozemljuša, pozemljuh, mamica, fragula, sunice
Šumska jagoda je trajnica s poludrvenim podankom i nadzemnom lisnom rozetom, u čijim pazušcima rastu nadzemne vriježe i uspravne cvjetne stabljike; dosiže visinu do 30 cm. Listovi imaju dugu peteljku, trodijelni su, jajastih i oštro nazubljenih liski. Cvat je oskudan. Cvjetovi su dvospolni, peteročlani, sa slobodnim lapovima čaške i bijelim laticama. Cvjeta od lipnja do rujna. Nakon što ocvate, razvija sočni lažni plod - crvenu jagodu. Sočni dio je izbočeno sočno cvjetište, a pravi plodovi su oraščići nalik kamenčićima, koji ostaju na površini jagode.
Šumske jagode su divlje voće euroazijskog podrijetla koje je zbog svojih kvalitetnih osobina preneseno na sve ostale kontinente. One su prve biljne vrste koje nastanjuju krčevine i šumska požarišta. Brojnije su i bujnije u planinskim krajevima, a rastu sve do 1500 metara nadmorske visine.
Aktivni sastojci: listovi sadrže mnogo kondenziranih treslovina, elagitanina, flavonoida i leukoantocijana, kalijevih soli, te malu količinu C vitamina i eteričnog ulja. Flavonoidi i kalijeve soli imaju blago diuretićko djelovanje, treslovine imaju adstringentni i bakteriostatički učinak. Intravenozno davanje vodenog ekstrakta listova životinjama izazvalo je smanjenje krvnog tlaka i povećanje kontraktibilnosti srca, širenje perifernih krvnih žila i veću sposobnost stezanja maternice.
Ljekoviti dijelovi biljke
U medicinske svrhe upotrebljava se listovi (Folium fragariae). Listovi jagode skupljaju se ručno zajedno s peteljkama u vrijeme cvjetanja. Odmah se uklanjaju stabljike i ostali dodatni dijelovi. Rasprostrite listove u tankom sloju i posušite je u hladu. Dobro osušena biljka sivozelene je boje i gorka okusa. Osušeni pripravak se sprema u platnene ili jutene vrećice. Čuvajte je na suhom i tamnom mjestu.
Plod jagode sadrži preko 80% vode, ima voćnog i grožđanog šećera, bjelančevine, masti, limunsku, grožđanu i druge kiseline, vitamin C i manje B1 i B2, zatim karotina, pektina, tanina i mineralnih soli, osobito željeza, bakra i kalija. Miris osušenog ploda, kao i svježeg je aromatičan, o okus mu je slatkasto – kiselkast. Glavni sastojak lista je tanin. List, kao i podanak, oporoga je okusa i gotovo bez mirisa.
Ljekovito djelovanje
Biljka se koristi kao adstringent kod crijevnih zaraza i proljeva, kod slabog rada probavnog sustava, kod reumatizma, nervoze, te kao diuretičko sredstvo kod poremećaja metabolizma mokraćne kiseline, kod kamenaca, pojačanog pucanja kapilara te kod nekih kožnih bolesti prouzročenih slabim metabolizmom; može se koristiti u proljetnim metaboličkim kurama. Tri puta dnevno uzmite naljev listova.
Čaj pripremljen od tri grama listova divljih jagoda i 4 dl vode poboljšava probavu i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava.