Upala uha

Upala uha (Otitis media acuta) nastaje u trenutku prodora infekcije iz nosne šupljine u šupljinu srednjeg uha, kroz spljošteni kanalić tzv. Eustahijevu tubu, koji normalno služi za regulaciju tlaka u uhu. Najčešći dio otološke patologije je upala srednjeg uha. Upala uha se obično razvija u sklopu akutne upale gornjih dišnih puteva, najčešće tako da se mikroorganizmi iz nosa i ždrijela prošire kroz Eustahijevu tubu, dakle cijev koja spaja srednje uho s nosnim ždrijelom, u srednje uho i izazovu upalu. Dijagnoza upale uha jedna je od najčešće postavljenih dijagnoza u djece.

Akutne upale uha mogu biti uzrokovane bakterijama i virusima. Virusne upale nalazimo kod respiratornih infekcija gornjih dišnih puteva (gripe, prehlade, viroze). U uhu nema gnoja, već se nakuplja serozna tekućina, a bol je izazvana podtlakom u uhu koji se razvija kao posljedica začepljenosti Eustahijeve tube. Najčešći uzročnici bakterijskih upala su Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis.

Gnojne upale izazivaju bakterije. U tom slučaju gnoj se nakuplja u srednjem uhu i napinje bubnjić, što izaziva vrlo jaku bol. Ako se takvo stanje ne liječi, gnoj probije bubnjić te bol naglo prestaje. Liječenje upale uha u prvom redu treba usmjeriti na suzbijanje okolnosti koje pogoduju razvoju upale uha, zatim na uzročnika upale. Prvenstveno treba uspostaviti funkciju Eustahijeve tube stavljanjem intranazalnih dekongestiva.

Upala srednjeg uha može biti jako bolna i već je to dovoljan razlog da se energično liječi. Ukoliko je neprepoznata i neliječena, može ostaviti trajne posljedice na sluh.

Simptomi
Bolesnici s upalom srednjeg uha najčešće se žale na bol u uhu, osjećaj začepljenosti ili napunjenosti uha, oslabljen sluh, ponekad i na curenje iz uha; temperatura može biti povišena i, gotovo redovito kroz kraće ili duže vrijeme imaju smetnje s disanjem na nos. Ponekad bubnjić puca (perforira) i tekućina curi iz uha nekoliko dana. Bol, koja je uzrokovana pritiskom na bubnjić, nakon pucanja bubnjića nestaje. Bubnjić obično brzo zaraste nakon što infekcija prođe.

Dijagnoza
Bolest se dijagnosticira na temelju kliničke slike i detaljnog pregleda bolesnika. Klinički pregled osim pregleda uha (otomikroskopija) podrazumijeva detaljan pregled nosa, nosnog dijela ždrijela (nazofarinksa) koji ponekad uključuje i fiberendoskopiju. Važno je uzeti bakteriološki bris nosa (nazofarinksa), te kod curećeg uha i bris uha.

Liječenje
Liječenje kod virusnih upala je uglavnom simptomatsko. Za snižavanje temperature i ublažavanje boli preporuča se davanje lijekova. Za dekongestiju nosa koriste se kapi za nos, toaletu nosa vrši se s fiziološkom otopinom ili sprejevima otopine morske soli. Nepotrebna je primjena antibiotika kod virusnih upala. U većini slučajeva, antibiotici se ne preporučuju zbog toga, što bolest obično sama nestaje nakon 2-3 dana.

U slučaju da je bubnjić jako crven, izbočen, ili je već prisutna gnojna sekrecija (ponekad dođe i do spontane perforacije bubnjića) u zvukovodu kao i u nosu neophodno je uvesti i antibiotik u liječenje. Neadekvatna terapija može dovesti do komplikacija i ponavljanja simptoma bolesti.

Najčešća posljedica učestalih upala srednjeg uha je oslabljen sluh. Ako dijete ima učestale upale uha, otežano diše na nos, a roditelji primjećuju da slabije čuje ili zaostaje u govoru neophodan je pregled otorinolaringologa, audiologa i logopeda.