Venska tromboza
Venska tromboza nastaje zastojem tromba (krvnog ugruška) u veni. Mogu biti zahvaćene površinske vene što se naziva superficijalni tromboflebitis ili duboke vene pa se govori o dubokoj venskoj trombozi. Tromboflebitis nastaje zbog oštećenja stijenke krvne žile, zastoja krvi i poremećaja u mehanizmu zgrušavanja krvi. Tromboza je uvijek praćena flebitisom (upala vene), pa se koriste termini i tromboza i tromboflebitis. Doprinijeti nastanku tromboze mogu oštećenja endotela (unutarnji sloj stijenke krvne žile) kateterom, oralni kontraceptivi, zastoj krvi nakon operativnih zahvata, dugotrajno sjedenje sa spuštenim nogama tijekom putovanja koje predstavlja rizik i za zdrave osobe. Bolest zahvaća nešto češće žene nego muškarce.
Simptomi
Površni tromboflebitis, najčešće zvan "tromboza", akutna je, lokalna upala venske stjenke i okolnog vezivnog tkiva sa stvaranjem tromba (ugruška) u šupljini površinske vene, koji dovodi do njenog potpunog ili djelomičnog začepljenja. Kod površnog tromboflebitisa klinički skoro uvijek nalazimo uzdužni eritem (crvenilo) i otvrdnuće koje prati površnu venu zahvaćenu oboljenjem, uz izrazitu bolnost tog područja. U rijetkim slučajevima može doći do sekundarne infekcije pa tada nalazimo i opće simptome bolesti kao što su povišena temperatura, povišena sedimentacija i povišen broj leukocita.
Tromboza dubokih vena -flebotromboza
Flebotromboza se također najčešće pojavljuje na donjim udovima. Međutim, česta je i u zdjeličnim venama, a u tom slučaju uvijek postoji rizik od plućne embolije. Karakteristično dolazi do zatvaranja šupljine zahvaćene vene i upalne reakcije njene stjenke. Sklonost flebotrombozi česta je u srednjoj životnoj dobi. Klinički znaci bolesti su oteklina zahvaćene noge, koja je znatno voluminoznija od druge koja nije oboljela, osjećaj težine u nozi i bolovi, tako da bolesnik vrlo teško hoda. Bol se pojačava prilikom hodanja, kašljanja i visećeg položaja noge. Najčešća rana komplikacija flebotromboze je plućna embolija, koja se očituje iznenadnim ubrzanim radom srca, bolovima u prsima, nemirom, hladnim znojenjem itd. Kasna komplikacija je posttrombotski sindrom koji nastaje zbog oštećenja zalistaka dubokih vena, a očituje se trajnim edemima potkoljenice, pojavom sekundarnih varikoziteta, oštećenja kože zbog oštećene venske cirkulacije.
Dijagnoza
Površinska tromboza dijagnosticira se na temelju anamneze i fizikalnog pregleda, ultrazvučnog nalaza i pri tome se obično može razlikovati akutna arterijska i duboka venska opstrukcija. Akutna duboka tromboza se u više od 50% slučajeva ne može dijagnosticirati samo na temelju kliničke slike, niti su pouzdana potvrda Homanov znak ili edem. Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim pretragama ili venografijom. Ako je tromboza zahvatila vene u preponama ili zdjelici, u dijagnozi pomaže duplex ultrasonografija, koja je od velike pomoći jer s 95% pouzdanosti prikazuje ugrušak i mjesto duboke venske tromboze, kvalitativno analizira ugrušak, analizira brzinu venskog protoka, provjerava funkciju valvula, razlikuje akutni od kroničnog ugruška, ujedno dokumentira nalaz slikama i krivuljama. Ako se ne dijagnosticira, duboka venska tromboza može dovesti do smrti zbog plućne embolije.
Liječenje
Površinska tromboza ne zahtijeva posebno liječenje osim olakšavanje simptoma; stavljanje toplih obloga preko zahvaćenih vena i uzimanje NSAID-a (nesteroidnih antiinflamatornih lijekova) protiv bolova i za smirivanje upale. Terapija ovisi o lokalizaciji. Kod tromboza dubokih vena -flebotromboza, bolesnik se odmah mora hospitalizirati jer je nužno spriječiti plućnu emboliju i kroničnu vensku insuficijenciju.
Pripravci od divljeg kestena namijenjeni su svima koji imaju probleme s lošom cirkulacijom u unutarnjim i vanjskim venama, zbog čega nastaju bolovi u listovima, grčevi, oticanje, osjećaj težine i umor nogu.
Gel se ne umasirava, već se lagano, u tankom sloju nanosi na noge dva puta dnevno (najbolje ujutro i navečer) i to tako da se dlanovima premaže od nožnog zgloba prema koljenu.