Vitamin A

Vitamin A esencijalni je nutrijent u ljudskom tijelu. Topljiv je u mastima odnosno uljima. Njegovo je djelovanje uglavnom posljedica vezanja za specifične nuklearne receptore te tako kasnije utječe na sintezu specifičnih proteina. Važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva tj. za diferencijaciju te sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta. Važno je znati da najveće probleme u tijelu vitamin A može izazvati prevelikim unošenjem u organizam. Tada dolazi do brojnih toksičnih učinaka praćenim poremećajima u probavi, na koži, kostima i zglobovima.

Vitamin A je liposolubilan. Da bi bio potpuno apsorbiran u probavnom sustavu, on zahtijeva prisustvo masti kao i minerala. On može biti uskladišten u vašem organizmu i ne mora se svakodnevno uzimati. Javlja se u dva oblika -preformirani vitamin A, zvani retinol koji se nalazi samo u namirnicama životinjskog porijekla, i protovitamin A, poznat kao karotin kojeg ima u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla. Manjak vitamina A ne mora biti uzrokovan nedovoljnom opskrbom u hrani, nego i smanjenom resorpcijom masti, nesposobnošću organizma da konvertira karoten u vitamin A. Uzrok su bolesti jetre kao hepatitis ili druge, jer je posljedica nesposobnost organizma da pohranjuje vitamin A u jetri. Također, apsorpcija vitamina A može biti smanjena u slučaju nedostataka enzima gušteraće.

Vitamin A i djelovanje na zdravlje

Najpoznatija funkcija vitamina A je njegovo sudjelovanje u biokemiji procesa vida. Nedostaci vitamina A nose razne poremećaje, od noćnog sljepila do određenih dermatoloških problema. Uz to značajan učinak vitamina A proizilazi iz njegovih antioksidacijskih svojstava (tako da se veže za slobodne radikale u tijelu). Djeluje protiv noćnog sljepila, slabog vida i pomaže pri liječenju mnogih očnih tegoba. Stvara otpornost prema infekcijama dišnih organa. Skraćuje trajanje bolesti. Pomaže kod uklanjanja staračkih pjega. Potiče rast, jača kosti, kose, zuba i desni. Pomaže pri liječenju akni, impetiga, čireva, prišteva i otvorenih rana. Zbog izrazitog djelovanja na epitelno tkivo, retinol se koristi u liječenju mnogih kožnih bolesti.

Doziranje

RDA za vitamin A (SAD): 1500 – 4000 IU za djecu, 4000 – 5000 IU za odrasle.

Vitamin A najbolje djeluje sa B-kompleksom, vitaminom D, vitaminom E, kalcijem, fosforom i cinkom (cink je potreban jetri da bi izvukla vitamin A iz svojih deponiranih zaliha). Protiv vitamina A djeluju polinezasićene masne kiseline sa karotinom, ukoliko nisu prisutni antioksidansi.

Za razliku od ostalih vitamina, koji su u pravilu bezazleni i mogu se uzimati u povišenim dozama, A vitamin je specifičan po tome što u povećanim dozama može biti toksičan. Više od 100.000 i.j. dnevno može kod odraslih izazvati toksično djelovanje, ako se uzima više mjeseci, dok više od 18.500 i.j. dnevno može izazvati toksično djelovanje kod male djece (jedna šalica prokuhane mrkve, izrezane na kockice, sadrži 15.000 i.j. vitamina A.) Simptomi trovanja su opadanje kose, mučnina, povraćanje, proljev, perutanje kože, zamagljen vid, osip, bol u kostima, neredovite menstruacije, umor, glavobolja i uvećanje jetre. Mnogi lijekovi ovisno o prisutnoj dozi mogu reagirati s vitaminom A, zbog potencijalnih nuspojava, trebali biste uzimati dijetetski dodatak samo pod nadzorom liječnika.

Apsorpcija i skladištenje vitamina A
Vitamin A se apsorbira u tankom crijevu. U tankom crijevu enzimi koji razgrađuju masti i žučne soli konvertiraju karoten u iskoristivi nutrijent. Nastali vitamin A se apsorbira na isti način kao i vitamin A unesen putem hrane, zatim putem krvi postaje dostupan svim tjelesnim tkivima. Sposobnost tijela da iskoristi karoten iz hrane varira ovisno o vrsti namirnice i obliku u kojem se namirnica uzima. Kuhanje, gnječenje mekša stanične membrane i tako karoten postaje lakše dostupan za apsorpciju. Čimbenici koji mogu utjecati na apsorpciju vitamina A su: vrlo jaka fizička aktivnost u razdoblju od 4 sata prije uzimanja hrane, prekomjerno konzumiranje alkohola, prekomjeran unos željeza, uzimanje nekih hormona i lijekova i drugo.

Oko 90 % tjelesnog vitamina A nalazi se uskladišteno u jetri, a ostatak se u manjim količinama nalazi uskladišten u masnim tkivima, bubrezima i retini očiju. U stresnim uvjetima tijelo troši rezerve vitamina A ukoliko mu se ne daje dovoljna količina putem hrane. Da bi se moglo mobilizirati iskorištenje vitamina A iz tjelesnih skladišta potrebno je osigurati adekvatne količine cinka. Poremećaji u radu probavnog trakta i jetre, i bilo kakve infekcije mogu ograničiti sposobnost organizma da skladišti i koristi Vitamin A. Faktori koji utječu na apsorpciju vitamina A iz hrane su: raspoloživa količina vitamina A u hrani, utjecaj ostalih spojeva koji su prisutni u tankom crijevu, i količina vitamina A uskladištenog u organizmu. Kod prehrane siromašne mastima luči se manje žući što može rezultirati neiskorištenjem vitamina A iz hrane i njegovim gubljenjem putem fecesa. Iz tog razloga prehrambene potrebe su individualne i razlikuju se od osobe do osobe.

Najbolji prirodni izvori vitamina A

Riblje ulje, jetra, mrkva, zeleno i žuto povrće, tamnozeleno lisnato povrće, jaja, mlijeko, sir, maslac i žuto voće.

Tko se hrani raznovrsnim namirnicama bogatim provitaminom beta-karotenom (povrće i voće) u pravilu nema deficit vitamina A. Dnevno potrebne količine hrane, da se zadovolji dnevna potreba vitaminom A: 500g sira, 900g skuše, 2,5 l mlijeka, 429 g jaja, 5 g špinata, 10 g mrkve, 1 kg graha, 300 g krušaka, 50 g jabuka, 30 g breskava ili marelica, 1 kg govedine

Izvor
·^ a b Wolf, George (2001-04-19). "Discovery of Vitamin A". Encyclopedia of Life Sciences. doi:10.1038/npg.els.0003419. Retrieved 2007-07-21.
· ^ Dietary Reference Intakes: Vitamins
· ^ "Micronutrient Deficiencies-Vitamin A". World Health Organization. Retrieved 2008-04-09.