Vratobolja

Tijekom života dvije trećine ljudi iskusi bol u vratnom dijelu kralježnice. Bol može potjecati iz bilo koje anatomske strukture vrata. Ipak, bol u vratnoj kralježnici najčešće je uzrokovana spazmom (grčom) uzdužnog mišičja vrata. Nešto rjeđe bol može biti posljedica degenerativnih promjena na malim zglobovima kralježaka, pomaka materijala intervertebralnog diska s posljedičnim pritiskom na živac (hernija diska) i suženjem spinalnog kanala. Nadalje, bol u vratu može biti posljedica traume (lom kralješka, trzajna povreda itd.), nekih autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis itd.), malignog procesa, upalnog procesa, osteoporoze i slično. Važno je napomenuti da bol u vratu može biti prenesena iz obližnjih struktura, kao što su rameni obruč, grudna kralježnica, donja vilica ili iz zatiljnog dijela glave.

Previsoki jastuci
Osim boli, bolesnik ima ograničene i bolne kretnje u vratu, napose rotacije. Uz te simptome, ako je npr. bol posljedica diskoradikularnog konflikta (hernija diska), bolesnik se žali na slabost u rukama, slabiji osjet, trnjenje i žarenje uzduž ruku i slabiji stisak šaka.

Moderan način života najčešći je uzročnik bolova u vratu. Kod kuće dugo sjedimo ispred računala ili televizora, dugo telefoniramo, ležimo s uzdignutim uzglavljem, spavamo na visokim jastucima, učimo ili čitamo s glavom previše zabačenom naprijed.
Na poslu isto tako predugo sjedimo ispred računala, na neadekvatnim stolicama, predugo telefoniramo ili pak radimo teže fizičke poslove gdje je kralježnica izložena vibracijama, prisilnom položaju duže vrijeme (rad u sagnutom položaju, radovi na stropu itd.).

Postoje i drugi čimbenici koji mogu izazvati vratobolju: starija životna dob, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, klimatske promjene, mišićna slabost, nepravilno držanje (skolioza, nejednaka dužina nogu), stres.

Anatomija vratne kralježnice
Vratni dio kralježnice sastoji se od sedam kralježaka koji su, za razliku od ostalih, nježnije građe. Prema gore u kontaktu su s bazom lubanje, a prema dolje s prvim grudnim kralješkom. Između kralježaka je elastična hrskavična pločica koju zovemo intervertebralni disk. Kroz bočne otvore između kralježaka izlaze živci koji oživčljuju naše ruke. Posebnost vratnih kralježaka jest da poprečni nastavci imaju na sebi kanale kroz koje se lijeva i desna vertebralna arterija penje prema malom mozgu. Zbog položaja i građe, vratni je dio kralježnice jako gibljiv u svim smjerovima.

Vratni sindromi

Cervikobrahijalni sindrom
Taj sindrom najčešće uzrokuje prodor diskalnog materijala u spinalni kanal, s pritiskom na živac. Bolesnik osjeća bol, žarenje i utrnjenost uzduž ruke, s gubitkom osjeta i refleksa te sa slabošću muskulature.

Cervikocefalni sindrom
Taj sindrom najčešće je posljedica degenerativnih promjena na kralješcima koje mogu kompromitirati protok krvi kroz vertebralne arterije u mali mozak. Bolesnik se žali na zatiljnu glavobolju, mučninu s nagonom na povraćanje, vrtoglavice, omaglice i zujanje u ušima.

Cervikalni sindrom
Taj sindrom najčešće uzrokuju degenerativne promjene na malim zglobovima između kralježaka, rubni koštani trnovi ili osteofiti na trupovima kralježaka, pomak ili poskliznuće kralješka, s posljedičnim spazmom paravertebralne muskulature i ligamenata. Kretnje u vratu bolne su i reducirane.

Za liječenje se koriste:
· analgetici i nesteroidni antireumatici (Voltaren, Paracetamol, Ibuprofen, Analgin itd.),
· mirovanje nekoliko dana od svih aktivnosti, uz primjenu toplo-hladnih obloga (preporuča se: prvih 48 do 72 sata hladni oblozi, a poslije topli),
· kratkotrajna aplikacija mekanog ovratnika,
· medicinska masaža,
· fizikalna terapija (elektroprocedure i medicinska gimnastika),
· operacija.

Liječničku pomoć treba zatražiti:
· ako vratobolja ne prestaje nakon tjedan dana samopomoći,
· ako imate bolove uzduž ruke s trnjenjem i žarenjem , slabost mišića i slabiji osjet,
· ako je bol u vratu posljedica traume,
· ako su vam natečeni limfni čvorovi,
· ako je bol u vratu povezana s otežanim gutanjem ili otežnim disanjem,
· ako se bol pojačava iz dana u dan,
· ako je vratobolja povezana s gubitkom kontrole mokrenja ili stolice,
· ako se bol u vratu pogoršava pri spavanju ili remeti san.

Bolje spriječiti nego liječiti

Pridržavajte se sljedećih savjeta:
· spavajte na umjereno tvrdoj podlozi; ne spavajte na madracima od opruga,
· koristite manji jastuk, po mogućnosti anatomski oblikovan,
· izbjegavajte duže sjedenje i stajanje, kao i rad u prisilnom položaju kralježnice,
· uspravno hodajte,
· svakodnevno vježbajte,
· ljeti plivajte, najbolje leđnim stilom,
· smanjite prekomjernu težinu,
· ne pušite.

Zašto vježbati
Redovitim vježbanjem najbolje sprječavamo vratobolju i tako lišavamo sebe moguće boli i patnje, koja djeluje i na naše psihičko stanje. Ako smo, nažalost, iskusili vratobolju, onda moramo promijeniti neke loše navike i stvoriti dobre. Motiviramo li sebe da svakodnevno odvojimo tri puta po desetak minuta za vježbanje, imat ćemo gibljiv vrat s jakim mišičjem, urednom cirkulacijom i, što je najvažnije, bez boli kroz dugi niz godina.

Izvor: ^ zzjzpgz.hr -Žarko šunjić dr. med.