LJEKOVITO BILJE

Bedrenika

broska
Latinski naziv: Pimpinella saxifraga L. Ljekarničko ime: Radix Pimpinellae Drugi nazivi: Bedrenika, velika siljevina, velika bedrenika.

PREHRANA

Propolis

propolis.jpg
O propolisu su znanstvenici napisali mnogo, ali do dan danas poput meda i ostalih proizvoda ostao je neistraženo čudo pčelinjih proivoda. Propolis je smolasta smjesa koju pčele prikupljaju sa pupoljaka stabala, biljnih sokova ili drugih biljnih izvora.

BOLESTI

Emfizem

emfizem
Emfizem ili kronična opstrukcijska bolest pluća (KOB) je bolest kroničnog i progredirajućeg tijeka. Bolesnik ponekad boluje i od kroničnog bronhitisa i od emfizema. Kronični bronhitis je odgovoran za 85% slučajeva emfizema, ali i pušenje se smatra čestim uzrokom, aktivno ili...

Oprez je majka mudrosti

Vrijeme je kada su šume jako zanimljive zbog jesenjskih plodova koji se mogu naći, zato šetnja šumama ovih dana osim što nam donosi svježi zrak, tražimo i razne jestive plodove, najčešće govorimo o gljivama. Vrijeme je gljiva, a pri njihovom branju nikad dovoljno znanja i opreza.

Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Smatra se da ima između sedamdeset i sto tisuća tzv. nižih i viših vrsta gljiva, koje su opisane, mada najnovija istraživanja ukazuju da taj broj može se smatrati i puno većim. Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Budući da nemaju kloroplaste, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Gljive su i saprofiti (hrane se organskim tvarima uginuCijepača gljiva - Zdravstveni vodič CroMapslih bića). Razmnožavaju se: nespolno (sporama i pupanjem) i spolno.

Gljive su neobičan, raznovrstan i nedovoljno proučen svijet, one predstavljaju poseban oblik života na Zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi: gljive simbionti koje žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i imaju međusobnu korist. Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne tvari neophodne za rast gljiva.  Zatim gljive saprofiti (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih tvari biljnog podrijetla i gljive paraziti koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hifa, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.

Kod nas se ova namirnica korisiti manje nego u ostalim europskim zemljama.  Gljive se koriste gotovo u svim svjetskim kuhinjama zbog prijatnog ukusa, ali i bogatstva potrebnih supstanci. Poput drugih živih bića, gljive se najvećim dijelom sastoje iz vode (75-93%) i proteina (2,5-7%), ali su značajni i njihovi drugi sastojci: ugljikohidrati, neki minerali (posebno je značajno prisustvo fosfora), kао i vitamini. Таkođer, aromatični sastojci čine da gljive mogu biti začin jelima i dosta podići njihovu aromu i kvalitet.

Danas je, uz pojačanu dinamiku života i gradsko okruženje, sve više ljudi spremno na šetnje kroz šume i branje gljiva. U gljivarenje nije pametno ulaziti bez znanja i iskustva, možete sebi i svojoj okolini ponuditi nesigurnost konzumacije. Brojne opasnosti vrebaju svakoga tko se upusti u branje gljiva bez prethodne pripreme. Zelena pupavka gljiva - Zdravstveni vodič CroMapsO tome svjedoče i brojna trovanja kad se neoprezno pomiješaju jestive i otrovne gljive. Neke su otrovne, ali ima ih i smrtonosnih. Spomenimo pupavke (Amanita phalloides, A. virosa, A. verna, i druge), crvenjače (Cortinarius orellanus), cijepače (rod Inocybe ) .... 

Identifikacija nije jedini element branja gljiva koji je nužan - poznavanje mjesta gdje treba tražiti također je važno. Većina vrsta gljiva zahtijeva vrlo specifične uvjete - primjerice, neke će rasti samo uz dno određenog tipa drveća. Prema Zakonu o branju gljiva, za njihovo prikupljanje treba položiti ispit, nakon čega se dobiva iskaznica Ministarstva poljoprivrede, što je i poseban razlog za uključivanje u gljivarske udruge, u kojima se mogu steći znanja za njegovo polaganje. Usto, jedino oni koji polože ispit mogu i prodavati gljive.

Zavodnica gljiva - Zdravstveni vodič CroMapsDa bismo koristili gljive za jelo moramo ih dobro poznavati, a naročito otrovne dvojnike jestivih gljiva. Ako ne poznajete gljive ne berite ih sami. Ako ste neuki u traženju gljiva, imate volju za branjem gljiva, ne upuštajte se u samostalno branje gljiva. Obavezno povedite sa sobom iskusnu osobu koja se bavi gljivarenjem da vas poduči i kontrolira gljive koje uberete.

Odlučite li se brati gljive uz pomoć literature dobro čitajte opise, jer gljive u prirodi često izgledom odstupaju od slika u knjigama, pa one nisu siguran pokazatelj i vodič za branje gljiva. Postoji li samo 1% sumnje u to da li ste ubrali pravu gljivu, obavezno je odnesite nekome tko dobro poznaje gljive ili u gljivarsko društvo da otklone sumnju, oni će vam rado pomoći. Gljive se brzo kvare, posebno u toplim mjesecima, pa njihova priprema počinje još na terenu.

Poznavalac i ljubitelj gljiva se postaje polako, istrajnim proučavanjem literature, razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o gljivama i izložbama gljiva u organizaciji stručnih gljivarskih udruženja.

Poznate gljivarske zapovijedi

• ne nosi gljive u zatvorenim torbama, naprtnjačama, kantama, PVC vrećicama i plastičnim torbama
• gljive se odlažu samo u platnene ili prozračne košare, papirnate vrećice
• ne jedi sumnjive primjerke gljiva: premlade, prestare, promočene, sitne, smrdljive, gorke, ljute
• ne konzumiraj gljive koje si dobio od "dobrog“ samoukog poznavaoca gljiva
• ne miješaj u košari jestive sa sumnjivim ili otrovnim gljivama
• ne beri i ne jedi gljive koje sasvim sigurno ne poznaješ
• ako niste iskusni u branju gljiva, ne berite mlade tek iznikle gljive jer one znaju izgledom odsupati od karakterističnog izgleda, berite samo odrasle plodove
• nema ni jednog općeg pravila kojim bi otrovnu gljivu razlučili od jestive
• nisu jestive sve gljive koje rastu na panju, niti sve one koje jedu razne životinje, niti sve one koje ne mijenjaju boju mesa, beri samo ono što dobro poznaješ
• jela od gljiva pripremi odmah nakon branja, eventualno drugi dan ili gljive odmah očisti pa ih konzerviraj
• ne podgrijavaj jela od gljiva i ne drži gljive sirove ili pripremljene u hladnjaku
• ne jedi gljive u velikim količinama, jer su većinom teško probavljive
• svaku gljivu koju ubereš, još jednom kod kuće na miru pregledaj, konzultiraj stručnu literaturu i ako nisi siguran pitaj

Ne eksperimentiraj na sebi i svojim bližnjima s jestivošću sumnjive i nedovoljno poznate gljive.

Komentari

  • sve više ćemo biti na oprezu - Gljivari - ulaz u šumu se plaća, a dva kilograma dopušten je "ulov"

    Komentar Slavica, 03/11/2013 6:34pm (3 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.