BOLESTI

Štitnjača

stitnjacaorgan
Bolesti štitnjače drevne su bolesti čovječanstva. Obilježja tih bolesti nalaze se prikazana u rezbarijama s religijskim likovima na spomenicima kulture Hindusa, starog Egipta, stare Grčke i Rima.Prije nove ere i kasnije, u religijsko-filozofskom shvaćanju života i smrti, guša (struma) i...

Nos

nos
Deformiteti nosa -estetski i funkcionalni poremećaj. Nos je organ koji ima više važnih funkcija. Osnovna je disanje -zrak koji se kroz nos udiše grije se i vlaži te se na taj način zaštićuju donji dišni putevi.Druga je funkcija nosa protektivna...

LJEKOVITO BILJE

Alpska ruža

alpskaruza
Latinski naziv: Rhododendron ferrugineum L. Drugi nazivi: Pjenišnik, slec, crvena alpska ruža, gorska ruža, rododendron
Pretraživanje prehrane po abecedi

Kozje mlijeko

Kozjem mlijeku se danas pridaje sve veća pažnja. U odnosu na ostale vrste mlijeka, proizvodnja kozjeg mlijeka je u najvećem porastu. Iako je sastav kozjeg i kravljeg mlijeka u osnovi vrlo sličan, kozje mlijeko ima znatne dijetetske i terapijske prednosti. Nažalost, ono je puno slabije istraženo. S nutritivnog gledišta mlijeko je najkompletnija i najizbalansiranija prehrambena namirnica. Kravljeg mlijeka po koli č ini ima najviše pa se ono uglavnom koristi u proizvodnji svih mlije č nih proizvoda. Stoga je i konzumno mlijeko najčešće kravlje. Iako kozje mlijeko čini svega 2% ukupne svjetske proizvodnje, u prehrani se sve više ističu njegove prednosti. U posljednjih 20-ak godina proizvodnja kozjeg mlijeka u svijetu bilježi sve veći porast.

Kozje mlijeko je prema udjelu proteina veoma slično kravljem, a razlike su utvrđene u aminokiselinskom sastavu i relativnom odnosu pojedinih vrsta proteina. Proteini sudjeluju u gotovo svim procesima u organizmu, od građe do reprodukcije. Oni kataliziraju važne reakcije u ljudskom organizmu, vežu mineralne tvari i vitamine, te stabiliziraju okus mlijeka i mliječnih proizvoda. Proteini kozjeg mlijeka su probavljiviji od proteina kravljeg mlijeka i efikasnija je apsorpcija amino-kiselina. ">Sastav, svojstva i energijska vrijednost (Brezina i sur., 1993.; Renner, 1983.*)

kozjeg mlijeka
Suha tvar 11,94 (%) - Mliječna mast 3,60 (%) - Proteini 3,10 (%) - Laktoza 4,60 (%)
Pepeo 0,77 (%) - Gustoća 1030,10 (g/L) - pH-vrijednost 6,72 - Titracijska kiselost 6,80 ( ° SH)
Slobodne masne kiseline 8,10 (mg/L) - Energijska vrijednost 293,10 (KJ/100 mL) - Kolesterol 10,00 (mg/100g)*

kravljeg mlijeka
Suha tvar 12,89 (%) - Mliječna mast 4,10 (%) - Proteini 3,38 (%) - Laktoza 4,60 (%)
Pepeo 0,79 (%) - Gustoća 1029,40 (g/L) - pH-vrijednost 6,68 - Titracijska kiselost 6,70 ( ° SH)
Slobodne masne kiseline 7,50 (mg/L) - Energijska vrijednost 288,90 (KJ/100 mL) - Kolesterol 13,00 (mg/100g)*

(* tjekom laktacije udjel masti i proteina visok je u kolostrumu i mlijeku početkom laktacije, puno niži sredinom laktacije i ponovo se povećava krajem laktacije kada se količina mlijeka smanjuje.)

Mliječna mast sadrži konjugiranu linolnu kiselinu te u masti topljive vitamine i fosfolipide koji sadrže kolin. Sve je više dokaza o antikancerogenom djelovanju konjugirane linolne kiseline. Poznato je da kolin pospješuje oksidaciju masti u jetri i održava ravnotežu koncentracije kolesterola (Rogelj, 1998.), potencijalnog uzro č nika krvožilnih bolesti. Kozje mlijeko sadrži manje kolesterola u odnosu na kravlje. Razlika u mliječnoj masti kozjeg i kravljeg mlijeka je u zasićenosti i duljini lanaca masnih kiselina, što ima veliku nutritivnu i zdravstvenu važnost. Mast kozjeg mlijeka je probavljivija od masti kravljeg mlijeka, jer su masne globule kozjeg mlijeka manje i ima ih više pa je ukupna masna površina veća te ih lipaze u crijevima lakše razgrađuju.

Laktoza ili mliječni šećer je značajan izvor energije, pospješuje djelovanje probavnog sustava i povećava sposobnost organizma za vezanje fosfora i kalcija. Fermentacijom dio laktoze (23-30%) uglavnom prelazi u mliječnu kiselinu (75-95%). Proizvodnja svih fermentiranih mliječnih proizvoda zasniva se na fermentaciji laktoze. Laktoze ima podjednako i u kozjem i u kravljem mlijeku, premda brojni autori (Desjeux, 1993.; Antunac i Samaržija, 2000.) tvrde da kozje mlijeko sadrži manje laktoze.

Kalcij je posebno važan za zdravlje koštanog sustava i zuba te za održavanje vitalnih funkcija čovječeg tijela. Otprilike 99% kalcija nalazi se u kostima i zubima, a 1% u tjelesnim tekućinama. Kalcij tjelesnih tekućina omogućuje normalnu aktivnost mišića i živčanog sustava. Potreban je za aktivaciju brojnih enzima, a nužan je i za normalan proces zgrušavanja krvi. U vrijeme rasta i razvoja koštanog sustava sve do trećeg desetljeća života kao i nasljedni činioci, tjelesna aktivnost, a posebno količina kalcija u prehrani - važni su za postizanje maksimalne veličine koštane mase. Kost neprestano mijenja svoju unutarnju građu; stara kost se razgrađuje, a umjesto nje nastaje nova. Na taj način očuvana su mehanička svojstva kosti. Otprilike 10% koštanog tkiva pregradi se tijekom jedne godine, pa je uloga kalcija zna čajna tijekom cijelog života. U resorpciji kalcija sudjeluje i D vitamin. Potrebna je dovoljna količina kalcija u namirnicama koje omogućuju bolju iskoristivost kalcija u ljudskom organizmu. Najbolje namirnice tih osobina su mlijeko i mliječne prerađevine. Kozje mlijeko sardži veću količinu mineralnih tvari od kravljeg mlijeka, osobito kalija i klorida, pa je zbog toga njegov okus blago slan. Krajem laktacije mlijeko sadrži više mineralnih tvari pa je ta slanost izraženija. Kozje mlijeko je izvrstan izvor biorazgradivog kalcija, fosfora i magnezija jer sadrži veće količine tih tvari u topljivom obliku u odnosu na kravlje.

Mlijeko sadrži gotovo sve poznate vitamine. Pomanjkanje vitamina u ljudskom organizmu izaziva velike poremećaje te razne bolesti. Baš zato se ne može zamisliti pravilna prehrana (osobito djece i bolesnika) bez mlijeka i mliječnih proizvoda. Vitamini se dijele na vitamine topljive u masti (A, D, E, K) i vitamine topljive u vodi (B 1 , B 2 , B 3 , B 5 , B 6 , B 8 , B 9 , B 12i C). Mlijeko različitog podrijetla sadrži različite količine vitamina , iako to ovisi i o brojnim drugim čimbenicima. Iako je sadržaj mineralnih tvari u kozjem i kravljem mlijeku općenito dosta sličan, kozje mlijeko sadrži 13 % više kalcija, 25 % više vitamina B6 ; 47 % više vitamina A, kalija 134 % više, niacina triput više i bakra 4 puta više. Za mineralizaciju kostiju osobito je važna uloga kalcija i fosfora.

Kozje mlijeko ima karakterističan "kozji" okus, koji potječe od slobodnih kratkolančanih masnih kiselina (Babayan, 1981.; Haenlein, 1993.). Vrlo je rašireno mišljenje o neprihvatljivom okusu i mirisu kozjeg mlijeka. Međutim, svježe pomuzeno kozje mlijeko s kojim se pravilno i higijenski postupa ne razlikuje se značajno po okusu i mirisu od kravljeg mlijeka (Alichanidis i Polychroniadou, 1997.). U Evropi se gotovo sve proizvedeno kozje mlijeko troši za proizvodnju sireva. Vodeća u proizvodnji sira od kozjeg mlijeka neosporno je Francuska sa 68 000 tona godišnje te asortimanom većim od 90 različitih vrsta kozjih sireva. Kozje mlijeko ima veću nutritivna vrijednost u odnosu na kravlje te bolju probavljivost. Međutim, kozje mlijeko ima i neke terapijske prednosti i važno je za ljude koji su alergični na kravlje mlijeko (Gupta i Mathur, 1991.). Oko 40 od 100% osoba alergičnih na kravlje mlijeko tolerira kozje mlijeko.

Kozje mlijeko probavi se za oko 40 minuta, a kravlje za otprilike dva i pol sata. Bolja probavljivost, izražen alkalitet i viši puferni kapacitet karakteristike su prema kojima se kozje mlijeko značajno razlikuje od ostalih vrsta mlijeka. Zbog toga se preporučuje u prehrani djece, bolesnika i rekonvalescenata. S kozjim mlijekom postignuti su dobri rezultati u liječenju raznih poremećaja apsorpcije u pacijenata koji pate od hiperlipoproteinemije, srčanih bolesti, dječje epilepsije, fibroznih cista, bolesti žuči i žučnih kamenaca. U djece hranjene kozjim mlijekom zabilježen je brži rast, veća tjelesna masa i bolja mineralizacija kostiju u odnosu na djecu hranjenu kravljim mlijekom. Mliječna mast kozjeg mlijeka sadrži konjugiranu linolnu kiselinu, za koju je dokazano antikancerogeno djelovanje. Brojna su istraživanja koja potvrđuju da kozje mlijeko ima antikancerogena svojstva. Kozje je mlijeko biološki slično ljudskom mlijeku i sadrži nisku razinu alergena, brzo se probavlja i potpuno se apsorbira. I posljednje, kozje je mlijeko odličan alkalni izvor. Mnoga hrana uzrokuje nastanak velike količine kiselina u tijelu, što može dovesti do mnogobrojnih zdravstvenih problema. Točan način koji može pokazati stvara li neka hrana kiseline jest pregledavanje njenog kapaciteta odbojnosti ili radije njene sposobnosti da smanji teret kiseline. Studija Journal of Dairy Sciencea pregledala je kapacitet odbojnosti kozjeg, kravljeg i sojinog mlijeka te antacid lijekova. U teoriji, antacid lijekovi trebali su pokazati najbolju odbojnost budući da je njihova funkcija smanjivanje kiseline, no, studija je pokazala da kozje mlijeko daleko premašilo kapacitete odbojnosti ostalih triju testiranih uzoraka.

Kozje mlijeko nije preporučljivo zagrijavati na temperaturama višim od 48°C, budući da kod temperature od 54°C većina enzima ugiba. Iz istih razloga ne bismo smjeli nikada piti pasterizirano mlijeko. Najbolje je piti kozje mlijeko netom što je podojeno, ako je ikako moguće, prije nego što se ohladi, a ako se čuva u hladnjaku, dobro zatvoreno, može izdržati u vrlo dobrom stanju jedan do dva dana.

Pasterizaciju je u prošlom stoljeću otkrio Louis Pasteur, francuski kemičar. Zagrijavanjem prehrambenih namirnica na 80C navodno se uništavaju bakterije. Činjenicu da se time više ili manje uništava, odnosno, znatno umanjuje vrijednost prehrambenih namirnica, koje tako postaju čak i štetne za zdravlje, pokazuje niz eksperimenta sa pasteriziranim i sirovim mlijekom. Grijano ili kuhano, mlijeko gubi svoja ljekovita i hranjiva svojstva. Poznati kanadski biolog H.Tobe, u svojoj knjizi 'Enzimi, iskra života' piše da se zagrijavanjem ili pasterizacijom, a također i tvorničkim postupcima i kemikalizacijom hrane, uništavaju svi enzimi koji za nas imaju životnu važnost. Na taj način naše tijelo prima u sebe samo jedan mali dio glavnih sastojaka mlijeka, naročito kalcij, željezo, i fosfor. Sve što preostaje, to su otpadne materije i zagađuje krv. Klice bolesti koje, usprkos pasteriziranju, svuda vrebaju, nalaze izvanrednu podlogu za razvijanje u velikoj zasićenosti krvi otpadnim materijama, koja nastupa 'ubijanjem' mlijeka. Tako nastaju i bolesti. Jedina prednost pasteriziranja je u tome što se mlijeko može duže očuvati i prevoziti, a da se ne ukiseli. Međutim, ono potrošaču ne donosi ni najmanju korist, već samo veliku štetu. Ne zaboravimo na to da, među svim prehrambenim namirnicama, sirovo mlijeko sadrži najviše kalcija.

(više o pasterizaciji pročitajte u knjizi Ernst Günter "Živjeti bez bolesti", knjiga je do 1996 doživjela 21 izdanje na Njemačkom jeziku!)

Koje mlijeko bi Vi izabrali? (realmilk.com)

Izvori: ~ Kozje mlijeko: karakteristike i mogućnosti (Rajka Božanić , Ljubica Tratnik, Ida Drgalić; Mljekarstvo 52 (3) 207-237, 2002. ; UDK:637.12'639 )
~ Ernst Günter "Živjeti bez bolesti"

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.