BOLESTI

Alzheimerova bolest

alzeheimer
Alzheimerova bolest je sporo, progresivno, neurodegenerativno oboljenje od kojeg obolijevaju uglavnom osobe starije životne dobi. Bolest je dobila ime po njemačkom neurologu Alois Alzheimer (1864-1915). Etiološki faktori za nastanak Alzheimerove bolesti nisu poznati, međutim u epidemiološkim studijama su identificirani pojedini...

Opekline

opekline
Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kožu i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu biti vrele tekućine, plamen, užareni kruti predmeti i pregrijani plinovi.

LJEKOVITO BILJE

Konoplja

konoplja2
Latinski naziv: Cannabis sativa L. Drugi nazivi: kanabis, marihuana, trava, vutra, hašiš, skank
Pretraživanje prehrane po abecedi

Bolesti bubrega

Prehrana bolesnika s bolestima bubrega i mokraćnog sustava

Cilj dijetalne terapije bubrežnih bolesnika jest poboljšanje poremećaja u organizmu putem olakašavanja funkcije oboljelog bubrega smanjivanjem dušičnih metabolita i elektrolita koji se moraju izlučiti te nadoknadom nutrijenata koji se gube zbog poremećenog rada bubrega. O dijetalnoj prehrani ovisi tijek bolesti.Ovdje ćemo samo ukratko navesti dijetnu prehranu kod akutne i kronične upale bubrega, kao i u slučaju bolesti organa za izlučivanje. Način dijetne prehrane određuje liječnik.

Kod akutne upale bubreg u početku bolesti otežano izlučuje vodu. Naročito škodi sol i hrana puna proteina. Znači, u početku bolesti hrana treba da bude strogo besolna, kao kod vodene bolesti, jer i kod te bolesti bolesnici često puta oteknu u licu i u tijelu. Moderno liječenje upale bubrega preporučuje u početku strogi post i minimum tekućine, prvih nekoliko dana: bolesnik dnevno smije primati samo ½ -¾ litre voćnog soka ili soka od kompota, a najbolje je, ako im se daje sok od svježeg voća. Tome dodajemo vitamin C u prirodnom obliku (šipak, limun, naranča) ili u tabletama.

U daljem razvoju bolesti bolesnikovu prehranu postepeno povećavamo prema uputama liječnika. Voćnim sokovima postepeno dodajemo gušće kompote, a zatim kuhana i pirjana sočiva, lagana jela od krumpira, salate, tjestenine i male količine mlijeka. Tek kada liječnik dopusti, ovakvoj izrazitoj posnoj hrani počinjemo dodavati nešto više mlijeka, jaje ili komadić mesa. Količinu tekućine povećavamo prema povoljnom razvoju bolesti, koji se očituje u povećanom izlučivanju urina, slično kao i kod bolesti srca. Moramo isključiti sve jače začine, a naročito češnjak i luk, papar, papriku i gorušicu, kao i kod ulcusnih bolesti. Luk smijemo upotrijebiti za priređivanje umaka, odnosno u kuhanom ili prženom obliku. Meso, jaja i druge sirovine, koje sadrže puno proteina moraju biti izričito svježe. Dopuštenu količinu hrane, koja sadrži proteine određuje liječnik.

Dijeta kod kronične upale bubrega
Takvu dijetu dajemo uglavnom i nakon preboljele akutne upale, sve dok liječnik ne dopusti primanje obične hrane. Ako se oboljenje bubrega ne izliječi, ono može prijeći u kroničnu bolest, koja se ponekad ipak može izliječiti. Zbog te bolesti bolesnik cijelog života mora primati u većoj ili manjoj mjeri dijetnu hranu. Strogost dijete odnosi se u prvom redu na količinu soli i na količinu proteina u svakodnevnoj prehrani, dok su ostale namirnice, sa izuzetkom žestokih začina, uglavnom dopuštene.

Prilikom pripremanja svakodnevne hrane pri kroničnim oboljenjima bubrega moramo uzimati u obzir uglavnom sve ono, što smo saznali o prehrani u slučaju akutne upale. Zbog dugotrajnosti takve dijetalne prehrane, koja ponekad traje godinama, moramo donekle ublažiti prije navedene stroge propise. Postupat ćemo uglavnom prema slijedećim osnovnim uputama: hrana treba da bude potpuno neslana (ako to zahtijeva razvoj bolesti), a inače se pridržavamo uputa liječnika i obično dodajemo male količine 1-2 grama soli dnevno; uzimanje tekućine ograničavamo samo u slučaju, kada se u organizmu pojavi zastoj tekućine i zastoj izlučivanja; proteine kroz namirnice smijemo hrani dodavati samo u obliku vrlo malih količina mesa, jaja i sira, koje dopušta liječnik. Moramo imati na umu i proteinsku vrijednost mlijeka, koje bolesnik popije tokom dana. Obično dajemo do 50 grama proteina dnevno, a ponekad i znatno manje, ali nikada ispod 25 grama. Bolesniku ćemo prije svega davati mliječne proteine i proteine jaja, kao i mesa mladih životinja.

Hrana uglavnom treba da bude biljnog porijekla i mliječna s umjerenim dodavanjem jela od brašna, voća, kompota. Iz hrane potpuno isključiti sva alkoholna pića, što je i potpuno shvatljivo.

Prehrana bolesnika s upalom mjehura ili bubrežnih čašice
U slučaju tih bolesti obično više ne zahtijevamo strogo besolnu dijetu. Vodeće je načelo, da treba uzimati hranu, koja ne sadrži elemente, koji bi poslije izlučivanja kroz bubrege nadraživali oboljelu površinu kanala za izlučivanje, odnosno organa za lučenje. To ćemo postići pridržavajući se slijedećih pravila:
slabo soljena hrana, najstroža zabrana alkoholnih pića svih vrsta, zabrana crne kave, hrana može da sadrži puno tekućine, što je obično i poželjno u svrhu ispiranja mokraćnog sustava.

 

na vrh

Komentari

  • moj otac ima upalu bubrega sav se naduje ujutru kad ustane, koji je vas savet?

    Komentar dalibor, 07/02/2012 1:39am (8 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.