BOLESTI

Anksioznost

anksioznost
Neki teoretičari vode podrijetlo anksioznosti sve do procesa rađanja, čak i još ranije, do prenatalnog razdoblja. Praćene su i opservirane reakcije fetusa pa je pronađeno da fetus odgovara pojačanim radom na stimulaciji kao što je snažna buka u blizini majke.

Urtikarija

utrikarije
Urtikarija (koprivnjača) je alergijsko oboljenje kože, koje može nastati uslijed djelovanja velikog broja raznih čimbenika koji mogu biti lijekovi, posebice penicilin, analgetici, acetilsalicilna kiselina, inzulin, antitetanusni serum, kozmetički preparati, razne vrste hrane (ribe, školjke, jagode i drugo voće, sirevi, jaja),...

LJEKOVITO BILJE

Dobričica

dobricica1
Latinski naziv: Glechćma hederdcea L. Drugi nazivi: brštan, koturac, ognjenak, mjesečnjak, niski bršljan, samobojka, brštan-trava, vrštan-trava, grenkuljica
Pretraživanje prehrane po abecedi

Bolesti jetre

Prehrana bolesnika s upalom jetre

Neovisno o etiologiji jetrene bolesti, uz specifičnu terapiju za svaku od njih, medicinska dijeta kod bolesti jetre je jedinstvena.

Žutica, ili točnije zarazna upala jetre, ozbiljna je bolest za koju je još uvijek najbolji lijek pravilna dijetna prehrana. Ne smijemo je zamijeniti sa žuticom, koja se ponekad pojavljuje prilikom bolesti žuči ili žučnog kamenca. Danas je poznato da loše liječenje žutice vodi do dugotrajnog oboljenja jetre, koje može završiti cirozom. Dijeta se u tom slučaju mora ravnati prema razvoju bolesti, koju u pogledu prehrane obično dijelimo u dva razdoblja:

Prvo razdoblje bolesti karakterizira odvratnost prema hrani, sklonost povraćanju i slab apetit. Stoga takav bolesnik podnosi samo najlakšu, tekuću hranu. U toku tog razdoblja bolesniku ćemo davati hranu pridržavajući se slijedećeg osnovnog načela: tekuća i kašasta hrana bogata ugljikohidratima, malo bjelančevina i malo masnoća. Hrana treba da bude vrlo malo soljena! Čajna dijeta provodi se u samom početku akutne upale kada bolesnik nema apetita i ne konzumira hranu.

što se tiče pojedinosti, treba postupati prema slijedećim okvirnim načelima: najtežim bolesnicima dajemo ugljikohidrate u obliku voćnih sokova, u prvom redu u obliku pasteriziranog ili svježeg soka od grožđa, malina, slatkih kompota, soka od naranče i limunade. Ukoliko to bolesnik dobro podnosi, dat ćemo uz sokove i marmeladu, džemove ili med. Od škrobnih jela dajemo bolesniku u početku samo biskvite i kekse, bijeli, prepečeni kruh, a osim toga pire od krumpira s mlijekom i kruh. Preporučuju se sva jela od riže, a osobito slatka jela, kao i jela od tjestenina, zobenih pahuljica i propasirana jela od povrća!

Bjelančevine dajemo u obliku malih obroka kuhanog mladog mesa, dobrog telećeg ujuška i slično. Pri tome moramo paziti da bolesniku takva jela u početku ne namećemo. Dobro je dati bolesniku dnevno bar jedno svježe jaje (rovito, umućeno u mesnu juhu ili u obliku kreme). Prikladan je i mladi sir. Ako bolesnik ne podnosi slana bjelančevinasta jela, dat ćemo mu bjelančevine u obliku nabujaka, krema od jaja i sira priređenog sa šećerom i vrhnjem. U punoj   mjeri treba iskoristiti bjelančevinastu vrijednost mlijeka u obliku kiselog mlijeka, jogurta i mliječnih jela. Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja, prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Masnoće svodimo na najmanju mjeru tako, do 50-80 grama. Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima.

Strogo je zabranjena uporaba svih alkoholnih pića, sve vrste konzerviranog mesa i suhomesnatih proizvoda, odležana ili stara jaja i bilo kakve sumnjive sirovine. Uopće, sve namirnice, koje se upotrebljavaju za prehranu bolesnika kod bolesti jetre, moraju biti potpuno svježe, što se osobito odnosi na meso, jaja i masnoće. Samo jedno jedino pokvareno jaje može jako utjecati na pogoršanje bolesti. Strogo je zabranjeno i pušenje.

U drugom razdoblju bolesti, koje karakterizira poboljšanje apetita i postepeno oporavljanje, ili barem prekid probavnih smetnji i slabog apetita, bolesniku dajemo svu gore navedenu hranu prema istim načelima, samo izričito povećavamo količinu bjelančevinaste hrane, kao i količinu hrane uopće. Bolesnika treba hraniti prema slijedećem načelu: 150-200 grama lako probavljivih ugljikohidrata u obliku dobrih šikrobnih jela, voća, voćnih sokova itd. Više bjelančevina u obliku svježeg mesa, jaja, sira, pri čemu treba paziti da bolesniku pružimo barem 100-150 grama bjelančevina dnevno (za odraslog čovjeka). Masnoće i nadalje ograničavamo kao i u prvom razdoblju. Kaloričnu vrijednost hrane pokušavamo povećati. Š to se tiče pojedinosti, treba dodati još neka uputstva: povrće ćemo početi davati u kompaktnijem obliku, hrani ćemo dodavati dosta slatkih sastojaka, zrelog voća, a u zimskom razdoblju kompote i marmelade, uz obilno dodavanje limuna, vitamina C i vitamina B-kompleksa. Takvu hranu dajemo tijekom nekoliko mjeseci, a tek onda postepeno prelazimo na uobičajenu hranu koja, međutim, i nadalje mora biti bogata bjelančevinama, vitaminima, slabo zamašćena i ne smije sadržavati konzervirano meso.

Ne smije se jesti prevruća jela niti piti prevruća pića. Jelo neka bude ukusno pripremljeno, raznovrsno, tako da bolesnik može pojesti određenu dnevnu količinu. Jesti treba više puta na dan.

Hrana koja može ublažiti bolesti jetre: artičoka, maslačak, peršin, mrkva, cikla.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.