PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Petoprsta

petoprsta2
Latinski naziv: Potentilla erecta L Drugi nazivi: petoprsta rana, petolista puzava, stežnik puzavi, trava od srca

PREHRANA

DL-Fenilalanin

aminokiseline
DL-Fenilalanin (DLPA) - ovaj oblik esencijalne aminokiseline fenilalanina je mješavina podjednakih dijelova D (sintetičkog) i L (prirodnog) fenilalanina. DLPA (D,L-fenilalanin): DLPA je kombinacija prirodne forme fenilalanina (L forma) i njegove zrcalne slike (D forma).

Grožđe

grozde
Vinova loza jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Drži se da je prva vinova loza uzgajana u Zakavkazju, sjevernom Iranu te Maloj i Srednjoj Aziji. Odatle se -u predrimsko doba -proširila Europom.

Paprika

paprika
U našoj zemlji paprika je bila poznata već u XVI. stoljeću, a k nama je stigla, najvjerojatnije, preko Italije kojoj su papriku darovali Španjolci. Zanimljivo je istaknuti kako se dugo držalo da je ljuta paprika (kao začin) stigla iz daleke...
Pretraživanje bolesti po abecedi

Bruksizam

Bruksizam -CroMaps zdravstveni vodičBruksizam je medicinski izraz za prekomerno, forsirano stiskanje i škripanje (škrgutanje) zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a obično se javlja noću. Izaziva dugo i jako opterećenje zuba i njihovih potpornih struktura. Obično ima veze sa napetošću, stresom, strahom ili zamorom. Izražava se kao nesvjesno stiskanje zuba povezano sa snažnim pokretima donje vilice lijevo-desno i naprijed-nazad zbog čega dolazi do škripanja i trošenja (abrazije) zuba brušenjem zuba o zub.

Bruksizam je kod većine pacijenata prolazna pojava, koja nestaje kada se pacijent riješi stresa. Kod manjeg broja pacijenata bruksizam za posljedicu može imati ozbiljne posljedice na žvačni sustav, od prekomjernog trošenja  (abrazije) zubnih kruna, oštećenje potpornih struktura zuba do bolova žvačnih mišića te promjena u temporo-mandibularnom zglobu. Škrgućete li noću zubima ili ih pak stišćete tako da se budite s osjećajem glavobolje, bolnih zuba ili nelagode u čeljusnom zglobu, bolujete od bruksizma.

Postoje dva načina da saznate da imate bruksizam. Prvi je kada Vaš partner se žali  i drugi je kada se budite sa bolom u vilici ili konstatntnim glavoboljama. U svakom slučaju, pregled kod stomatologa je neophodan. Bruksizam u brojkama - pogađa 6-8% odraslih i 15-20% djece. Jedna studija je pokazala da ljudi tijekom 8 sati sna uobičajeno ostvaruju 250 zubnih kontakata, dok ljudi koji pate od bruksizma ostvare 1 200 do 12 000.

Često bruksizam nije ograničen samo na zube već se poremećaji prenose i na okolna tkiva i strukture, a ono što najčešće nastrada je čeljusni zglob i žvačni mišići. Pacijenti koji boluju od bruksizma pate od artritisa temporomandibularnog zgloba, glavobolja, zubobolja itd.

Terapijski pristup uključuje nekoliko terapijskih modela: stomatološku terapiju, menadžment stres terapiju i medikamentnu terapiju. Stomatološku pomoć će prihvatiti i podvrgnuti će se dugotrajnoj terapiji prilagodbe zagriza.

Ako Vaš stomatolog procjeni da je bruksizam nastao zbog nepravilnog zagrižaja, on će možda predložiti stomatološku terapiju. Pacijentu se može izraditi udlaga, a to je nadomjestak koji pacijent nosi noću i koji na neki način amortizira sile koje nastaju stiskanjem žvačnih mišića i spriječava struganje zuba jednih po drugima. Razmislite o savjetima koje vam daje Vaš stomatolog.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.