PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Opekline

opekline
Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kožu i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu biti vrele tekućine, plamen, užareni kruti predmeti i pregrijani plinovi.

Benigna hiperplazija prostate

prostatabenigna.jpg
Benigna hiperplazija prostate (BHP) označava stanje bujanja (povećanja) žljezdanog tkiva prostate, koje se u svih muškaraca počinje zbivati negdje oko 40. godine života, kao posljedica hormonskih promjena.

Trihineloza

trihineloza1
Trihineloza – bolest sirovog mesa je parazitarna bolest uzrokovana nematodom Trichinella spiralis. Trichinella spiralis ima 2 razvojne faze – crijevna i tkivna (migracija ličinki iz crijeva u mišiće).  U crijevnoj fazi se javlja proljev, a u tkivnoj vrućica, jaka mišićna...

Karcinom prostate

carcinomprostata
Karcinom (rak) prostate jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u muškaraca. U svijetu je na četvrtom mjestu po učestalosti, odmah iza karcinoma pluća, želuca i debelog crijeva, dok se u razvijenim zemljama nalazi na drugom mjestu.
Pretraživanje prehrane po abecedi

Bundeva

Bundeva -CroMaps zdravstveni vodičBundeva (Cucurbita pepo L.) pradomovina je bundeve tropski dio Amerike gdje su je, kao već uzgajanu kulturu, zatekli prvi doseljenici iz Europe. Velikim brojem uzgajanih vrsta obiluje i Sjeverna i Južna Amerika. Bundeva je jednogodišnja biljka, polegnute ili izvijene dlakave stabljike, duge do 3 m. Neki kultivari su grmolikog izgleda. Listovi imaju peteljku, dlanasti su, trepavičava ruba i vunasto dlakavi. Biljka je jednodomna. Muški cvjetovi su veliki, rastu na stapki, peterokrpasti su, s raspuknutom čaškom i žutim vjenćićem. Ženski cvjetovi rastu pojedinačno i na kraćim su stapkama. Vjenčić je zvonolik i ima pet zlatnožutih latica. Cvjeta od lipnja do rujna. Plod je velika, žuta ili zelena bundevasta boba s mnogo plosnatih sjemenki.

Bundeva se koristi kao ljudska i životinjska hrana, ali ima i ljekovita svojstva. Sjemenke se uzimaju iz zrelih plodova bundeve, u rujnu i listopadu. Iz njih se dobiva visokovrijedno i cijenjeno ulje (osobito popularno u Hrvatskom zagorju, Međimurju i Podravini).

Najpoznatije su sorte bundeva turkinja, astrahanska bundeva ili velika žuta bundeva. Dok u pojedinim našim krajevima bundeva nikada, kao jelo, ne dolazi na stol, u Slavoniji i Hrvatskom zagorju ona je pravi specijalitet. Vrsni kuhari diče se pripravljanjem bundeve na stotinu načina (kao prilog, nabujak, juha, kolač, džem). Poljoprivrednici se ponose gigantskim bundevama, težim i od 50 kilograma, ali kuhari znaju da su one manje praktične za pripremu jela, a i intenzivnijeg su okusa.

Sočni plod bundeve bere se kad je potpuno zreo, a to je obično u drugoj polovici kolovoza i u rujnu. Plod se prepolovi, izvade se sjemenke, temeljito se operu i osuše. Preostali dio ploda bundeve koristi se za ljudsku ili stočnu hranu. Sjemenke se oljušte i osuše. Kultivari bundeve namijenjeni za proizvodnju ulja nemaju sjemene lupine pa se ne ljušte. Bundeve, među povrćem, imaju najnižu kaloričnu vrijednost pa ulaze u brojne dijete, a preporučuju se i debljim osobama.

Sjemeke (Semen cucurbitae decorticatum) koriste se za liječenje. Sjemenke se koriste u pedijatriji i u gerijatriji protiv trakavica i nekih glista. Za liječenje starijih bolesnika daje se oko 50 g samljevenih sjemenki pomiješanih s tekućinom, i to u dvjema dozama, u razmacima od 30 do 45 minuta. Tri sata nakon uzimanja druge doze daje se sredstvo za čišćenje (najbolje sol za čišćenje ili ricinusovo ulje). Doze za djecu kreću se od 10 do 30 g. Liječenje se može ponoviti nakon tri dana. Ono nije preporučljivoo u vrijeme trudnoće.

Sjemenke sadrže sterole i sterolglikozide, kumarinc, tokoferole, elemente u tragovima (selen, mangan, cink, bakar), ulje (oko 30%), bjelančevine (25 do 30%), pektine (oko 30%). Popis tvari i njihov sadržaj ovise o vrsti biljke iz koje je droga dobivena. Sastojci koji se nalaze u sjemenkama djeluju protiv crijevnih nametnika (naročito kad je biljka svježa), a nisu otrovni. Tokoferol i selen sprečavaju oksidativne procese u tijelu i postupno odumiranje tkiva.

Kultivar Cucurbita pepo convar. citru Ili na var. styriaca)os je značajniji. Njegovi sastojci usporavaju rast benignih tumora (adenoma) prostate i ublažavaju probleme mokrenja kod starijih ljudi. Sjemenke kultivara Cucurbita pepo var. ciirullina subvar. styriaca korisic se češće kao pomoćni pripravak koti upale prostate. Ukupna količina koja se može dati je 10 g (najviše 20 g) samljevenih sjemenki, podijeljena na tri dnevne doze između obroka, a služi za uklanjanje poteškoća u mokrenju. O djelotvornosti bundevinih sjemenaka na prostatu i tegobe s njom od davnine su znali Nijemci i Romi.
 
Ljekovitost bundeve

Bundeva djeluje pozitivno protiv gnjileži i potiče rad crijeva i bubrega, čisti sluznicu tako da crijeva jačaju. Djeluje kad je potrebno temeljito čišćenje protiv sveopćeg opterećivanja, padavice, plućne bolesti i bolesti crijeva. Koštice od bundeve dobro su sredstvo protiv glista i ostalih nametnika. Stučene koštice (60—200 komada) sa šećerom i mlijekom, pomiješane u kašu, uzimaju se ujutro i navečer.
 
*Sok iscijeđen iz mesnatog dijela bundeve (pulpe) rabi se kao lijek kod psorijaze, zatim kod upalnih procesa u tankom crijevu, kod nekih kroničnih oboljenja bubrega i krvavog proljeva. Sok bundeve dobar je narodni lijek kod crijevnih parazita.

*Osušene i oljuštene sjemenke bundeve pomažu kod problema s mokrenjem zbog povećanja prostate. Kroz duže vrijeme uzimaju se 1 -2 žlice sjemenki, dva puta tijekom dana. Kod oboljenja prostate preporučuje se, osim žvakanja očišćenih sjemenki, uzimanje soka bundeve ili bundevina ulja (2-4 kapi u decilitru mlake vode, ujutro i navečer). O učinkovitosti bučinih sjemenaka kod adenoma (povećanja) prostate lako se može uvjeriti svaki muškarac koji ima takvu tegobu (najčešće se radi o otežanom mokrenju). Naime, dok uzima bundevine sjemenke ili pripravke od njih, karakterističnih tegoba nema, a čim se prestane uzimati bundevino sjeme, one se ponovno vrate. Tkivo prostate i spermatozoidi imaju visoke koncentracije cinka. Kod oboljenja prostate te su koncentracije znatno manje. Budući da je bundevino sjemenje jedan od najbogatijih prehrambenih izvora cinka kao i magnezija, jasno je zašto ono pomaže kod tegoba prostate.

*U posljednje vrijeme sve se više jedu izdanci iz sjemena bundeve koji su vrlo bogati fosforom. Da bismo dobili bundevine izdanke, koštice treba namakati u vodi (sobne temperature) 36 sati. Zatim se koštice izvade iz vode i ispiru u vodi tri puta na dan sve dok ne proklijaju. Za klijanje je potrebno zagrijati prostoriju na 21° C. Kada narastu tri centimetra, izdanci su spremni za jelo. Jedu se sirovi, na salatu ili kao dodatak drugim salatama.

 

na vrh

Komentari

  • Zdrav sok, moja preporuka
    1 puter tikva (ona jako narančasta mesa), 1 kg mandarina, !/2 kg šećera, 5 litara vode
    Tikva se oguli, isječe na kocke i kuha u 1 litri vode i šećeru. Hladno izmiksati zajedno sa mandarinama i dodati preostalu vodu. Dodati limuntus ili sok od limuna ako nije dovoljno kiselo. Držati u hladnjaku dok se ne potroši.

    Komentar Kata, 11/05/2013 8:13pm (6 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.