PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Bulimija

bulimija
Bulimija je poremećaj vezan za pretjeranim uzimanjem hrane nakon čega slijedi povraćanje, izbacivanje sadržaja želuca kroz usta ili uzimanjem laksativa, psihološkog je podrijetla. Javlja se najčešće u mladih djevojaka, prosječna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je...

Neuroblastom

neuroblastom
Neuroblastom je neuroendokrini tumor koji potiče od stanica simpatičkog živčanog sustava. Najčešće nastaje iz stanica nadbubrežne žlijezde, ali može nastati i u drugim područjima gdje se nalazi simpatičko živčano tkivo (najčešće retroperitoneum i medijastinum).

Sideropenična anemija

sideroanemija1
Sideropenična anemija je uzrokovana manjkom željeza. Nastanku joj u pravilu prethode latentna i manifestna sideropenija. U latentnoj sideropeniji nedostaje uskladišteno željezo, dok je u manifestnoj smanjena i količina transportnog željeza.

Karcinom jajnika

karcinomgrlic
Karcinom jajnika (ovarija) s incidencijom od 11 - 15/100.000 žena predstavlja treći po učestalosti ginekološki malignom (nakon karcinoma vrata maternice, kao i karcinoma endometrija), dok se po smrtnom ishodu nalazi na prvom mjestu.
Pretraživanje prehrane po abecedi

Folna kiselina

Vitamin E -CroMaps zdravstveni vodičFolna kiselina (Folacin) ili vitamin B9 član je vitamina B-kompleksa. Važna je za sintezu DNK i konverziju nekih aminokiselina. Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Veoma je značajna prilikom dijeljenja stanica, a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija i fetusa. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu živčanih stanica, a zajedno s vitaminom B12 nužna je u stvaranju novih krvnih stanica. Razdražljivost, umor, depresija, dekoncentracija, nesanica i upala desni mogu biti znakovi nedostatka folne kiseline u prehrani.

Jedna od glavnih funkcija folne kiseline je produkcija crvenih krvnih stanica, koje prenose kisik u sve tjelesne stanice i tkiva. Ako nema folne kiseline, crvene krvne stanice rastu bez diobe, čime prestaje njihova funkcija nositelja kisika, odnosno javlja se makrocistična anemija. Nedostatak folata prehranom javlja se kod ljudi koji ga ne unose dovoljno putem hrane ili su na neadekvatnoj prehrani, kao naprimjer stariji ljudi koji uglavnom uzimaju čaj i toast ili alkoholičari koji zamijene alkoholna pića s energetskim nutritivnim dodacima, ili siromašni ljudi koji ne mogu sebi priskrbiti adekvatne količine hrane bogate folatima. Kontinuirano uzimanje nekih lijekova također može biti uzrokom deficijencije folne kiseline. Najčešći način određivanja folata u organizmu je mjerenje folata u serumu preko mikrobioloških testova.

Druga važna funkcija folacina jest blokada homocisteina (proteina u krvi), koji je odgovoran za pojavu bolesti krvnih žila. Ako u krvi ima dovoljno folacina, homocistein je na niskoj razini, no čim se folacin spusti, razina homocisteina raste.

Smatra se da je folna kiselina jedan od nutrijenata koji često nedostaju u prehrani. Niska razina folacina u krvi može biti prvi znak neke degenerativne bolesti živčanog sustava (Parkinsonova bolest).

Folna kiselina i djelovanje na zdravlje

Folna kiselina štiti od crijevnih parazita i trovanja hranom, doprinosi zdravijem izgledu kože, djeluje kao analgetik za ublažavanje bolova. Pojačava apetit, pomaže kod umora i iscrpljenosti. Djeluje prvenstveno na bolove od karcinoma. Spriječava anemiju. Istraživanja su pokazala da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto.

Doziranje

Preporučene dnevne količine (RDA) za odrasle iznose 150 -200 μg folata. Prièuve folne kiseline u organizmu su relativno male. Ginekolozi i pedijatri stoga preporuèuju svim ženama uzimanje folne kiseline u dozi od 400 Ä3/4g dnevno najmanje četiri tjedna prije planirane trudnoće, i nastavak najmanje do kraja prvog trimestra trudnoće.

Potrebe variraju o metaboličkoj brzini svake osobe. Stres povećava potrebe za folnom kiselinom. Kada se uzima veća količina vitamina C, to pojačava izlučivanije folne kiseline, pa ako se uzima više od 2 g vitamina C trebalo bi uzeti i više folne kiseline. Ako se razbolijevate ili se borite protiv neke bolesti, utvrdite da li vaš udarni vitaminski dodatak sadrži dovoljno folne kiseline. Kada nema dovoljno folne kiseline, nema dovoljno ni antitjela. Još je djelotvornija u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 jer zajednički djeluju na razgradnju homocisteina, dok je vitamin B12 (cijanokobalamin), osim za sintezu crvenih i bijelih krvnih stanica i DNK, potreban i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline.

Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći se povećavaju gotovo 100% i obično nisu zadovoljene samo unosom hrane. Obzirom da posljedice njenog manjka značajno utječu na rast, funkciju razmnožavanja kao i stvaranje krvnih stanica, trudnoća predstavlja kritičnu fazu glede unosa dovoljnih količina folne kiseline. Manjak folne kiseline se danas uvažava i kao rizični i jedan od glavnih čimbenika u nastanku defekata neuralne cijevi kod embrija.

Najbolji prirodni izvori Folne kiseline

Bogati izvori folne kiseline su teleća jetra, bubrezi, tamnozeleno lišće povrća, mrkva, avokado, dinja, marelica, kvasac i orasi.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.