Kopriva

Latinski naziv: Urtica dioica
Drugi nazivi: Koprva, kopriva obična, pasja kupina, žara

Kopriva je dvodomna biljka s velikim korijenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama. Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlijevaju oštar sok na kožu, koji žari. Cvjetne grančice nose ili muške ili ženske cvjetove. Neugledni su i zeleni, a oplođuju se pomoću vjetra. Plod je malen, jednosje-meni oraščić. Cvate od srpnja do rujna.

Kopriva kao korov koji raste po zapuštenim i vrlo često prljavim mjestima, svuda tamo gdje živi čovjek, u blizini naselja, kuća, ograda, na smetlištima, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima. Bez obzira na to o kojoj se koprivi radilo, velikoj ili maloj, svi njeni varijeteti imaju istu vrijednost - kao hrana i kao lijek. Od svih dijelova koprive, najviše se cijeni mlado lišće koje treba brati u proljeće, čim kopriva počne rasti. I za hranu, i za lijek najbolji su vršci koprive dugačke jedan pedalj (oko 25 centimetara). Za jelo se koriste svježe ubrani listovi, a za lijek se (nakon sušenja u hladu) dobro nabiju u platnenu vrećicu. Žaru koprivu ne smijemo brkati s drugim vrstama, poput bijele mrtve koprive (lamium album l.) Bijela mrtva kopriva nije djelotvorna u liječenju bolesti kod kojih se koristi žara kopriva.

Istraživanja pokazuju da oko 60% svih žena koje imaju menstruaciju pate od nedostatka željeza. Prirodna ljekovita sredstva mogu biti i preventiva i dopunska terapija. Potpuno netoksična, davno prilično korištena u prehrani, danas se polako vraća u naš svakodnevni život kopriva - žara.

Vrlo je bogata raznim korisnim sastojcima; bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, kalcijumom, fosforom, željezom, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom, pantotenenskom kiselinom. Sadrži puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, željeza i fosfora) i vitamina (C i A). Flavonoidi koje sadrži pozitivno djeluju na naš organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog količine željeza ima pozitivan učinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Kopriva utječe na izmjenu tvari i u organizmu potiče izlučivanje probavnih sokova te olakšava metabolizam masti. Sadrži puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, željeza i fosfora) i vitamina (C i A). Flavonoidi koje sadrži pozitivno djeluju na naš organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog količine željeza ima pozitivan učinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U poljoprivredi je dobra ne samo kao insekticid već i kao biljno hranjivo.

Ljekoviti dijelovi biljke
U medicini se koristi korijen, list i sjeme. Korijen pomaže kod bolesti prostate, list kod bolesti mokraćnih kanala, bubrega, ženskih genitalnih organa, hemoroida. Sjeme se koristi za poboljšanje općeg stanja organizma.
Raste uz putove, plotove, i na zapuštenim mjestima kao korov. Za lijek se u proljeće i jesen skuplja korijenje. U proljeće skupljaju se listovi i vršike, a cijela biljka, tj. stabljika, cijele godine. Sjeme se skuplja u kolovozu i rujnu.

Ljekovito djelovanje
Čaj od cijele biljke odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetru i crijeva, a ujedno je izvrstan lijek za liječenje anemije, hemeroida, žutice, malarije i svih drugih groznica, ponajviše mokraćom odvaja loše sokove iz tijela. Pomiješana s drugim biljkama liječi čireve na želucu i crijevima, čisti krv, pospješuje probavu, srnanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lijek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvjestice. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.

Djelotvoran sok koprive
U novije vrijeme drži se da je najdjelotvornije uzimanje koprive tako se se istiješti njen svježi sok. Istiješteni sok koprive treba uzimati neposredno nakon cijeđenja, jer ne smije prijeći u vrenje. Po želji, može se razrijediti s malo vode kako bi bio ukusniji. Svježi sok koprive trebao bi biti djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka, što uzrokuje povećanje leukocita u krvi. Ekstrakt koprive može sniziti razinu šećera u krvi.

U sokovniku iscijedite sok iz svježe koprive. Dnevno uzimanje 3 do 4 žlice toga soka (pomiješanog s medom) liječi slabokrvnost, žuticu, izbacuje pijesak iz mokraćnog mjehura i pomaže kod vodene bolesti.

Čaj od koprive
Ako se kopriva pije kao čaj, priprema se kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se dvije čajne žličice sitno izrezanog suhog lista koprive za dva decilitra uzavrele vode, a piju se 2 -3 šalice dnevno, nezaslađene ili s medom.

Čaj od koprive, uziman dnevno (2 -3 šalice) kao višetjedna kura, primjenjuje se u pučkoj medicini protiv bolesti jetara, žuči i slezene, kod umora slezene, protiv prekomjerne sluzi u želucu i organima za disanje, kod grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji, bolesti pluća i plućne tuberkuloze. Kod plućnih bolesti preporuča se čaju dodati obilno meda.

Čaj od lista i korijena koprive
2 žličice usitnjenog lista ili 1 žličicu korijena koprive preliti šalicom hladne vode. Staviti da se kuha i pustiti da ključa 1 min. Skloniti sa štednjaka i pustiti da odstoji 10 min. i procijediti. Piti 3 puta dnevno.

Salata od koprive
U proljeće se priređuje salata od koprive tako da se samo lagano popari. Uvarak sitno izrezanog korijena koprive, pomiješan s kvalitetnim nerazrijeđenim vinskim octom, služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja peruti.

Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjenja stvrdnutih tvari, pobuđuje izmjenu tvari, otklanja bljedoću i slabokrvnost i, konačno, jača otpornost (imunitet) kod sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama ili reumatskim oboljenjima i gihtu.

"Kada bi vam netko rekao da smijete sakupljati samo jednu biljku, to bi trebala biti - kopriva." - Maurice Messegue, francuski herbalist