Krastavci

Krastavci (Cucumis sativus) su jedna od kalorijski najsiromašnijih namirnica, a sadrže tek 15 kcal u 100 g. Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna; minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu.

Visoki postotak kalija i mali postotak natrija daje krastavcu izuzetno djelotvorno diuretičko svojstvo. Da bi se taj omjer sačuvao, krastavce ne treba soliti, kako se taj omjer ne bi promijenio unošenjem natrija iz kuhinjske soli, čime bi krastavac izgubio jedno od svojih najvrednijih svojstava. Zbog toga se ovo povrće preporučuje pri otežanom mokrenju, bolestima srca i bubrega, a i protiv reume. Budući rastvara mokraćnu kiselinu, pomaže bolesnicima s bubrežnim kamencom, jer pospješuje izlučivanje vode, ali potpomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma, čime je djelotvoran u borbi protiv celulita.

Sirovi krastavac regulira rad crijeva, a stolicu čini mekšom. Snižava šećer u krvi pa se preporučuje i dijabetičarima. Od vitamina, krastavac je najbogatiji vitaminom C (11 mg%), a sadrži gotovo sve vitamine grupe B i nešto karotina u tragovima.

Ukratko, krastvci pomažu kod čišćenja i odstranjivanja štetnih tvari iz želuca, jačaju njegovu sluznicu, sprečavaju opstipaciju i normaliziraju probavu. Krastavci čiste bubrege, mjehur i mokraćne putove od otrova i bakterija. Zahvaljujući svojim sastojcima, posebno gorkim tvarima, krastavci blagotvorno djeluju na rad jetre i žuči te snižavaju šećer u krvi. K tome, općenito podižu imunitet organizma i potiču cjelokupnu izmjenu tvari, jačaju živce te djeluju i protiv stresa.

Zahvaljujuci nutritivnoj vrijednosti, posebice sadržaju silicija, vitamina C i kafeinske kisleine, krastavac se koristi i u svrhu održavanja lijepe i zdrave kože.