Jarebika

Latinski naziv: Sorbus aucuparia L.
Drugi nazivi: jarebina, gorska smrdljika, mukinja, oskoruša

Jarebika je do 15 - 20 m visoko listopadno drvo i bogata je različitim oblicima i zasađena u vrtovima nije samo dekorativna, nego i korisna. Doživi starost do 100 godina. Vrlo je slična oskoruši, ali sitnijih crvenih plodova koji obično rastu u grozdu, više nalik bobičastom voću nego jabuci.

Krošnja joj je otvorena i neravnomjerna; listovi neparno perasti, liske otprilike iste veličine, nazubljene, mat zelene. Lišće je 10 - 20 cm dugo, neparno perasto sastavljeno od 9 do 19 liski, koje su usko elipticne 1 do 2.5 cm duge, oštro napiljenog ruba, s gornje strane tamnozelene, s donje svijetlozelene, a u jesen narančasto-crvene boje. Kora jarebike u mladosti je srebrnosiva, glatka, sjajna, a kasnije uzdužno je ispucala i potamni.

Cvjetovi su dvospolni, entomogamni, neugodnoga mirisa, bijeli, oko 1 cm široki. Cvjeta od svibnja do lipnja. Plodovi su okruglasti, slični bobama, mesnati, do 1 cm debeli, narančastocrvene boje, imaju peterokraki zvjezdasti ožiljak na ulegnutom tjemenu. Sirovi su opori, gorki i trpki, u velikoj količini mogu biti i otrovni. Plodovi ostaju na stablu do dugo u jesen ili cijelu zimu. Sadrže 2- 6 sjemenki, najčešće 3, koje su konične, uske i crvenkaste. U Hrvatskoj je autohtona vrsta. Stanište: česta vrsta u šumama i šumarcima; često kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima ili uz ulice.

Zreli plodovi sadrže oko 72% vode, 6% šećera (fruktoze, glukoze, sorboze i saharoze), 1% dušićnih tvari, 2% organskih kiselina, oko 100 mg% vitamina C i dosta vitamina E. Plodovi su vrlo bogati i vitaminom A. Sjemenke jarebike sadrže male količine glikozida cijanovodične kiseline, amigadalina.

Parasorbinska kiselina koja je prisutna u plodovima i nadražuje sluznice želuca i probavnog trakta, uništava se pri kuhanju ili sušenju. Ponekad se za vrijeme već zrelih plodova (od kolovoza) pojavljuje i nova generacija cvjetova.

Ljekoviti dijelovi biljke
Osušeni cvjetovi, svježi ili osušeni plodovi (samoniklo voće). Pri branju plodova, najbolje je odrezati cijele štitove, poželjno je berbu odgoditi do prvih mrazeva, kada plodovi sadrže više šećera.

Ljekovito djelovanje
Od osušenih cvjetova ili plodova spravlja se čaj s blagim laksativnim djelovanjem koji također potiče i izlučivanje mokraće (1 čajna žličica/šalica, ostaviti da odstoji 10 minuta).

U pučkoj medicini smatra se, da povoljno djeluju protiv dijabetesa, promuklosti, kašlja, reume, bolesti žuči i za izlučivanje kamenaca. Smanjuju količinu kolesterola u krvi, a posjeduju i jako antimikrobno djelovanje. Estrakt iz svježih plodova, služi kao sredstvo za otvaranje, a mošt kao sredstvo za zaustavljanje proljeva.

Previous page: J - LJ Next page: M - S