PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Sideropenična anemija

sideroanemija1
Sideropenična anemija je uzrokovana manjkom željeza. Nastanku joj u pravilu prethode latentna i manifestna sideropenija. U latentnoj sideropeniji nedostaje uskladišteno željezo, dok je u manifestnoj smanjena i količina transportnog željeza.

Bulimija

bulimija
Bulimija je poremećaj vezan za pretjeranim uzimanjem hrane nakon čega slijedi povraćanje, izbacivanje sadržaja želuca kroz usta ili uzimanjem laksativa, psihološkog je podrijetla. Javlja se najčešće u mladih djevojaka, prosječna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je...

Reumatoidni artritis

reumatoidniartitis 1
Reumatiodni artritis je kronična sustavna autoimuna upalna bolest nepoznatog uzroka, koju karakterizira trajna upala zglobova (artritis), točnije sinovijalne membrane (sinovitis), iako bolest može zahvatiti i dijelove ostalih organe kao što su npr. koža, srce, pluća i oči.

Herpes simplex

hipertireoza
Akutna zarazna bolest čovjeka uzrokovana virusom herpesa simplexa. Herpes simpleks je uobičajena virusna infekcija koja ima svoju primarnu a potom i sekundarnu fazu kada se povremeno vraća.
Pretraživanje prehrane po abecedi

Kalcij

Kalcij -CroMaps zdravstveni vodičKalcij (Ca) je najzastupljeniji element u našem tijelu (0,9 – 1,2 kg). Uvijek je prisutan u obliku Ca2+ iona. Oko 99 % kalcija u tijelu nalazi se u kostima i zubima. 1% uključen je proces cirkulacije, funkcioniranje mišića i živaca, itd. Odnos kalcija i fosfora u kostima je 2,5:1. Da bi kalcij mogao pravilno funkcionirati mora biti osigurana i dovoljna količina magnezija, fosfora i vitamina E. Kalcij i fosfor udruženo djeluju pri stvaranju zdravih kostiju i zuba. Esencijalni je element, a razina u krvi mora mu biti u uskim granicama jer je vrlo važan za normalan srčani ritam kao i za normalnu funkciju mišića i živaca. Kalcij i magnezij udruženo doprinose zdravlju kardio ­vaskularnog sistema.

Kalciji ima ulogu u zgrušavanju krvi te u brojnim enzimatskim procesima, sudjeluje u mnogim vitalnim procesima u ljudskom organizmu, neophodan je za osifikaciju kostiju, potreban je za normalnu kontraktibilnost poprečno-prugaste i glatke muskulature, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, pospješuje zgušnjavanje krvi, snažno djeluje na središnji živčani sustav.

Smatra se da potrebe za kalcijem postaju veće i s godinama starosti jer se smanjuje sposobnost apsorpcije kalcija iz hrane. Ako se poveća unos kalcija treba povećati i unos magnezija. Da bi se kalcij apsorbirao, u organizmu mora biti dovoljno vitamina D.

Kalcij i djelovanje na zdravlje

Kalcij omogućava stezanje mišića, uključujući i srce, te je nužan za zgrušavanje krvi, prijenos živčanih impulsa i zdravlje vezivnog tkiva. Također, održava normalnu razinu krvnog tlaka i smanjuje opasnost od bolesti srca. U kombinaciji sa vitaminom D može smanjiti opasnost od raka debelog crijeva, te osteoporoze, a kod djece od rahitisa. Održava jačinu kostiju i zdrave zube, održava ujednačen ritam rada srca, ublažava nesanicu. Pomaže metaboliziranju željeza u organizmu.

Osobe koje pate od menstrualnih tegoba često postižu olakšanje kad povećaju količinu uzetog kalcija. Mladi koji pate od bolova rasta obično će ustanoviti da bolovi nestaju kada se poveća potrošnja kalcija. Liječenje svih vrsta alergija je jačanje imunološkog sustava uravnoteženom prehranom, kao i izbjegavanjem stresa, odmorom i zdravim načinom života, a od koristi mogu biti i kalcij i vitamin C te ulje crnog kumina.

Doziranje

Dnevna količina kalcija -za osobe od 19 do 50 godina preporučuje se unos 1000 mg kalcija dnevno, a za osobe iznad 51 godine oko 1200 mg dnevno. Koštano brašno je prilično čest dodatak, i dobar izvor minerala, mada neki smatraju da se kalcij-glukonat (vegetarijanski izvor) ili kalcij-laktat (mliječni derivat šećera) lakše apsorbiraju. Najbolji oblik su helirane tablete kalcija. Mnogi dobri multivitaminski i multimineralni preparati sadrže kalcij. Preparati kalcija čvrst su dokaz koliko suplementi mogu biti korisni. Ako se kombinira s D vitaminom, kalcij može smanjiti problem loma kostiju starijih osoba čak za 45%.

Kalcij je u dovoljnoj količini prisutan u vrlo malom broju namirnica: mlijeko i mliječni proizvodi su dobar izvor kalcija. Apsorpcija kalcija iz hrane je slaba. U intestinumu se apsorbira samo 20 – 30 % kalcija iz hrane pa je potrebno voditi računa kako bi se osigurala dovoljna količina ovog elementa ponuđena hranom u cilju održanja ravnoteže kalcija.

Pretjerane dnevne doze, od preko 2.000 mg, mogu dovesti do hiperkalcemije. Kalcij najbolje djeluje sa vitaminima A, C, D; željezom, magnezijem i fosforom. (Previše fosfora, međutim, može izazvati manjak kalcija.)

Najbolji prirodni izvori Kalcija

Prirodni izvori kalcija su: mlijeko, sir, jogurt, zeleno povrće, sušeno voće, orašasti plodovi, sardine, losos, suhe šljive, soja, zob, tofu ... Nedovoljno kretanja, te konzumiranje prevelikih količina alkohola, prehrambenih vlakana i masti može loše djelovati na apsorpciju kalcija.  

Izvor
· ^ "National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Guidance: DRI Tables". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.
· ^ Pauling, L. (1986). How to Live Longer and Feel Better. New York NY 10019: Avon Books Inc.. ISBN 0-380-70289-4. Page 24.

 

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.