PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Odoljen, valerijana

valerijana
Latinski naziv: Valeriana officinalis, L Drugi nazivi: valerijana, macina trava, baldrijan, odrijan

Hmelj

hmelj
Latinski naziv: Humulus lupulus L. Ljekarničko ime: Glandulae Lupuli Drugi nazivi: blust, kudiljice, melj, meljevina, milje vina, falon, hmel, hmelina, hmeljevina.

Borač

borac
Latinski naziv: Borago officinalis L. Ljekarničko ime: Herba, Folia et Flores Boraginis Drugi nazivi: Borač, boraks, boratka, boražina

Vidac

vidac
Latinski naziv: Euphrasia officinalis L. Ljekarničko ime: Herba Euphrasiae Drugi nazivi: vidac, vidova trava, smetlika.

PREHRANA

Fosfor

minerali
Uloga fosfora (P) u ljudskom organizmu uključena je u sve naše vitalne funkcije. Fosfor je po zastupljenosti drugi mineral u našem organizmu, nalazimo ga u svim stanicama.

Paprika

paprika
U našoj zemlji paprika je bila poznata već u XVI. stoljeću, a k nama je stigla, najvjerojatnije, preko Italije kojoj su papriku darovali Španjolci. Zanimljivo je istaknuti kako se dugo držalo da je ljuta paprika (kao začin) stigla iz daleke...

Badem

badem
Badem (Prunus amigdalus communis), poznat je i po nazivima: bajam, mandula, mjendula, migdal, pitomi badem. Badem potječe iz centralne Azije i Turkestana, u kojima još i danas divlje raste. Badem je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka.
Pretraživanje bolesti po abecedi

Migrena

Migrena -CroMaps zdravstveni vodičMigrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja koja je prisutna U različitim populacijama prevalencija   migrene se kreće od 4 do 10% za muškarce, odnosno 16 do 25% za žene. Žene obolijevaju češće od muškaraca, osobito u fertilnoj dobi. U nekim obiteljima postoji predispozicija za nastanak migrene, osobito migrene s aurom.

Neki imaju napadaj 1 do 2 puta godišnje dok neki mogu imati nekoliko napadaja mjesečno ili čak sedmično. Migrena je zapravo već prijelaz između pravih živčanih poremećaja i onih koji su organski uvjetovani. Uzrok nastanka migrene nije razjašnjen, ali se zna da ju pospješuju stres i relaksacija nakon napora. U suprotnosti s pravom glavoboljom uslijed nervoze migrena se obično pojavljuje s bolovima na jednoj strani, koji dolaze većinom kao napadi, bolesnik osjeća izvanredno jako probadanje u glavi. Bolovi nastaju uslijed grčenja žila i paralize žila u mozgu ili moždanim ovojnicama. Te napade obično prati opća malaksalost, pogotovu vrtoglavica, slabost i povraćanje.

Migrena traje većinom po nekoliko sati, a bolesnik je zbog nje nesposoban za rad. Pojedini napad može povući za sobom fizička i psihička preopterećenja ili velike promjene u osjećajima, a može izazvati i probavne smetnje, pogotovu zatvor, zatim neprestano hladne noge, zloupotrebu alkohola i drugo. Kod nekih žena se ti napadi češće javljaju uz mjesečnicu i uopće su s njom povezani.


Simptomi
Prema međunarodnoj klasifikaciji razlikuju se dva osnovna tipa migrene: migrena s aurom (klasična migrena) ukoliko   glavobolji prethodi aura i migrena bez aure (obična migrena) ako se prije glavobolje ne javlja aura.

Aura se pojavljuje u oko 35% ljudi koji pate od migrene. Aura označava skup neuroloških simptoma koji se pojavljuju neposredno prije samog napada migrene i uključuju slijepe točkice ili iskrice u vidnom polju, peckanja ili trnjenja kože, suzenje oka te slabost mišića. Simptomi aure se uglavnom razvijaju postepeno i traju manje od 60 minuta, najčešće oko 20 do 25 minuta nakon čega nestaju i počinje glavobolja. Glavobolja nakon aure, ukoliko se javi, traje obično od 7 do 24 sata.

Migrena bez aure -ovaj tip migrene čini 80% svih migrena. Napadaj nastaje naglo bez upozoravajućih simptoma, no obično ga prate drugi pridruženi simptomi kao što su mučnina i povraćanje ili osjetljivost na svjetlost i zvukove. Sam napadaj je karakteriziran glavoboljom koja traje relativno dugo, od 4 do 72 sata.

Ukratko, napadi migrena počinju ujutro, nakon buđenja, traju nekoliko sati i postupno nestaju. Jaka, jednostrana bol u glavi (može biti i obostrana ili da se premesta s jednog dijla glave na drugi), osjećaj pulsiranja u glavi, pojacanje boli prilikom fizičke aktivnosti, osjećaj mučnine ili povraćanje, smetnja jakih zvukova, mirisa i svjetla. Bolesnik se može osjećati umorno i imati blažu bol u glavi, kongitivne teškoće, gastrointestinalne simptome, promjene raspoloženja ili malaksalost.

Dijagnoza
Iscrpna anamneza i temeljiti pregled bolesnika može otkriti precipitirajuće faktore za nastanak migrene koje valja eliminirati. Ukoliko je potrebno potvrditi dijagnozu ostalim kliničkim pretragama   preporuča se učiniti kompletnu krvnu sliku, ultrazvučni Doppler-sonografiju krvnih žila glave i vrata (UZV) za procjenu moždane cirkulacije te snimanje električne moždane aktivnosti putem elektroencefalografije(EEG).

Liječenje
Nefarmakološki postupci u liječenju migrene obuhvaćaju psihoterapiju, metode relaksacije i biološkog feed-backa, transcedentalnu meditaciju, hipnoterapiju, akupunkturu, fizikalnu terapiju, prevenciju retencije soli i vode, dijete i sl. Kod migrene se preporučuje strogo mirovanje, jer bolovi obično nakon nekoliko sati prestanu.

Farmakološka terapija obuhvaća dvije vrste postupaka: sprečavanje i prorjeđivanje frekvencije migrenskih napadaja (profilaksa) i zaustavljanje i ublaženje boli u   migrenskom napadaju (akutna terapija). Akutni napadaji migrene mogu se liječiti lijekovima kojima se specifično inhibira samo bol u migreni (ergotni alkaloidi i triptani) i nespecifično općim analgeticima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima, antiemeticima i sedativima. Najviše uspjeha u liječenju pokazali su beta-blokatori, antidepresivi te neki antiepileptici.

Magnezij i riboflavin (B2 vitamin) navodno smanjuju učestalost napadaja kod migrene. Poznato je da 45% pacijenata u akutnom napadu migrene ima sniženi nivo magnezija koji je važan u stabiliziranju ćelijske membrane. Uzimanje magnezija kao dodataka prehrani u dozi od 600 mg smanjuje pojavljivanje migrenoznih napadaja. Zabranjeno je uzimati crnu kavu, cigarete, masnoću životinjskog podrijetla. Izbjegavati fizičke i psihičke napore.

Ljekovito bilje - čaj:
Iako je sve navedeno bilje bezopasno, jer nema kemijskih sastojaka jakog fiziološkog učinka, ipak se svim bolesnicima toplo preporučuje da ovo bilje ne upotrebljavaju na svoju ruku, nego tražite pomoć i savjet doktora ili fitoterapeuta koji će odrediti terapiju.

30 g nane, matičnjaka i kamilice i 10 g lista ružmarina pomiješati i od te smjese uzeti 3 jušne žlice, popariti sa 4 dl ključale vode, odmah poklopiti, poslije 4 sata ocijediti, iscijediti, zasladiti medom i piti umjesto vode.

10 g matičnjaka i nane i po 20 g odoljena i angelike, pomiješati i od te smjese uzeti 3 jušne žlice, popariti sa 4 dl ključale vode, odmah poklopiti, poslije 4 sata ocijediti, iscijediti, zasladiti medom i piti umjesto vode.

Literatura:
· Barac B. Glavobolja: fiziološka, patofiziološka i klinička razmatranja za potrebe interdisciplinarne suradnje. U Poljak Ž (ur.) Izabrana poglavlja iz patofiziologije glave i vrata. · Silberstein, Stephen D. (2005). Atlas Of Migraine And Other Headaches, London: Taylor & Francis Group.
·   Kelman L (February 2006). "The postdrome of the acute migraine attack". Cephalalgia 26 (2): 214-20. URL accessed on 2008-08-30.

 

na vrh

Komentari

  • kod migrene živčanoga ili želučanoga podrijetla - bosiljak 4 žlice suhih listova i cvjetova preliti litrom kipuće vode, te piti 3 šalice čaja na dan
    ili
    hmelj, anis i odoljen - 2 čajne žličice mješavine tih biljaka preliti s četvrt litre kipuće vode, nakon sat vremena procijediti i piti na gutljaje

    Komentar Sanjica, 23/10/2011 9:28pm (8 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.