PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Odoljen, valerijana

valerijana
Latinski naziv: Valeriana officinalis, L Drugi nazivi: valerijana, macina trava, baldrijan, odrijan

Srijemuš

sremus1
Latinski naziv: Allium ursinum. Drugi nazivi: divlji bijeli luk, čemaž, medvjeđi luk, crijemuš, šumski luk

Imela

imela
Latinski naziv: Viscum album L. Ljekarničko ime: Stipites, Folia Visci albi Drugi nazivi: bijela imela

Ginko biloba

ginkobiloba
Latinski naziv: Ginko biloba L. Drugi nazivi: dvorežnjasti ginko, japanska lijeska

PREHRANA

Šljiva

sljiva
Šljiva (Prunus domestica), koštunjavo voće ukusnog ploda, podrijetlom iz Male Azije, poznata je još u starom vijeku. Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel.U prehrani se šljiva koristi svježa i sušena.

Ječam

jecam
Ječam (Hordeum vulgare L.), je vrstan izbor kada je u pitanju dobra i kvalitetna prehrana. Zauzima peto mjesto u svjetskoj proizvodnji žitarica. Ova stoljećima stara žitarica prepuna je vlakana, sadrži važne vitamine i minerale, siromašna je mastima, a što je...

Cikla

ciklaprehrana
Ljekovita vrijednost cikle poznata je još iz antičkih vremena. Cikla je plod bogat na mikroelementima kao što su jod, bakar, selen, vanadij, vitamini B kompleksa i vitaminom C; od minerala sadrži kalij, natrij, fosfor, kalcij, magnezij, željezo.
Pretraživanje bolesti po abecedi

Multipla skleroza

Multipla skleroza -zdravstveni vodič CroMapsMultipla skleroza je sporo napredujuća bolest središnjeg živčanog sustava koju karakteriziraju raspršene nakupine demijelinizacije (gubitka bijele tvari -mijelina) u mozgu i kralješničnoj moždini, a to rezultira različitim neurološkim simptomima i znakovima, koji se javljaju u remisijama i egzacerbacijama. Karakterizirana je upalnom reakcijom i zatim propadanjem mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koji služe prijenosu podražaja između živčanih stanica. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice karakteristično je stvaranje tzv. demijelinizacijskih plakova (ožiljaka ili lezija). Kod većine bolesnika znaci bolesti javljaju se između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca.

Pravi uzrok do danas nije poznat. Smatra se da multipla skleroza nije uzrokovana samo jednim uzročnikom, pa je danas najprihvatljivija teorija da je izaziva kombinacija djelovanja nekoliko različitih čimbenika, kao što su genska predispozicija, okolina i izloženost virusu tijekom djetinjstva.


Simptomi
U početnoj fazi bolesti najčešće su to smanjenje vida na jednom oku s popratnim bolom pri pokretanju oka i promjenom osjeta boje koje se naziva optičkim ili retrobulbarnim neuritisom. Nerijetko se kao prvi simptomi multiple skleroze pojavljuju poremećaji osjeta kao što su trnjenje ili gubitak osjeta u pojedinim dijelovima tijela, potom poremećaji ravnoteže kao nestabilnost u hodu i stajanju, nespretnost pri pokušaju pisanja ili uzimanja nekih stvari i sl. Vrlo je čest rani simptom multiple skleroze motorička slabost u jednom ili više udova.

Od ostalih ranih simptoma mogu se javiti očna kljenut koja uzrokuje dvoslike, prolazna slabost, umor ili ukočenost jednog ili više ekstremiteta, manji poremećaji hoda, poteškoće u kontroli mokraćnog mjehura, vrtoglavica ili blagi emocionalni poremećaji. Svi ovi simptomi i znakovi ukazuju na zahvaćenost središnjeg živčanog sustava, a mogu biti prisutni mjesecima i godinama prije nego što se uspostavi dijagnoza. Povišena tjelesna temperatura može pojačati simptome.

Motorički poremećaji očituju se neuravnoteženim hodom, te drhtavim, nepravilnim kretnjama, a osjetni poremećaji u smislu gubljenja osjeta za bol, temperaturu, utrnulost itd. U uznapredovaloj bolesti kada je zahvaćena i kralješnična moždina, mogu se javiti i inkontinencija urina i stolice. Tijek bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakteriziraju ga izmjene egzacerbacije i remisije bolesti.

Dijagnoza
Najvažniji za dijagnozu multiple skleroze jesu klinički simptomi koji su karakteristični za tu bolest. Pojava kliničkih simptoma koja se temelji na detaljno uzetoj anamnezi i neurološkom pregledu zahtijeva potvrdu kliničkih sumnji primjenom parakliničkih dijagnostičkih postupaka: magnetna rezonancija (MR) mozga i vratne kralježnice, ispitivanje vidnih evociranih potencijala (VEP) i ispitivanje likvora s osobitim osvrtom na prisutnost oligoklonalnih traka imunoglobulina (IgG) u likvoru.

Liječenje
Multipla je skleroza bolest nepoznata uzroka, pa zbog toga pravo uzročno liječenje nije poznato. Iako još nema lijeka za multiplu sklerozu, postoje razni lijekovi koji utječu na tijek bolesti, oporavak od relapsa i simptome multiple skleroze. U kombinaciji takvi lijekovi poboljšavaju kvalitetu života bolesnika. Lijekove koji se primjenjuju u bolesnika s multiplom sklerozom dijelimo na lijekove koji se daju u akutnoj fazi bolesti, dakle kada je nastao relaps. Nakon što se svladaju akutni simptomi, odnosno relaps, u bolesnika se nastavlja liječenje imunomodulacijskim lijekovima koji imaju preventivno djelovanje, tj. sprječavaju razvoj degenerativne faze bolesti.

 

na vrh

Komentari

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.