PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Anemija

anemija
Anemija ili slabokrvnost je nedostatak crvenih krvnih stanica i/ili hemoglobina. Rezultat toga je smanjena sposobnost krvi da prenosi kisik do tkiva. Hemoglobin (protein koji nosi kisik u crvenim krvnim stanicama) mora biti prisutan da bi opskrbio kisikom tjelesna tkiva i organe.

Sideropenična anemija

sideroanemija1
Sideropenična anemija je uzrokovana manjkom željeza. Nastanku joj u pravilu prethode latentna i manifestna sideropenija. U latentnoj sideropeniji nedostaje uskladišteno željezo, dok je u manifestnoj smanjena i količina transportnog željeza.

Neuroblastom

neuroblastom
Neuroblastom je neuroendokrini tumor koji potiče od stanica simpatičkog živčanog sustava. Najčešće nastaje iz stanica nadbubrežne žlijezde, ali može nastati i u drugim područjima gdje se nalazi simpatičko živčano tkivo (najčešće retroperitoneum i medijastinum).

Trombocitopenija

trombocitop
Trombociti nastaju u koštanoj srži u procesu trombocitopoeze iz prekurskorskih ćelija -megakariocita. Trombociti su male, anukleusne, bikonveksne ćelije. Kao fragmenti citoplazme ne sadrže jedro, a izgrađeni su od granula i proteinskih filamenata aktina, miozina i trombostenina.
Pretraživanje prehrane po abecedi

Paprika

Paprika-CroMaps zdravstveni VODIČU našoj zemlji paprika je bila poznata već u XVI. stoljeću, a k nama je stigla, najvjerojatnije, preko Italije kojoj su papriku darovali Španjolci. Zanimljivo je istaknuti kako se dugo držalo da je ljuta paprika (kao začin) stigla iz daleke Indije, poput papra. To je bio razlog da se ljuta paprika zvala i «španjolski papar» i «turski papar». Današnje ime paprika je dobila u Mađarskoj (u XVIII. stoljeću), gdje se plantažno uzgajala. Mađari su ubrzo postali poznati kao veliki uzgajivači crvene (slatke i ljute) paprike koju su sušili i mljeli. Mađarima je paprika vrlo važan poljoprivredni (pa i industrijski) proizvod za njihove domaće potrebe, ali i za izvoz. Mađarska kuhinja poznata je po brojnim jelima s obilnim dodatkom crvene – i slatke i ljute paprike, naročito ljute.

Mljevena paprika (slatka i ljuta) danas je nezamjenjiv začin u kulinarstvu mnogih zemalja širom svijeta. Bez ljute paprike neka se jela (kao npr. fiš paprikaš ili ljute slavonske kobasice) ne mogu ni zamisliti. Danas se paprika plantažno uzgaja u Indiji, Kini, Španjolskoj, južnoj Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, južnoj Rusiji, Srbiji (naročito u Vojvodini), Makedoniji i, dakako, u Hrvatskoj (od Slavonije do Dalmacije). U Hrvatskoj ima više proizvođača koji su se specijalizirali za industrijsku proizvodnju mljevene crvene – slatke i ljute paprike.

Crvena paprika ima znatno veću energetsku i hranjivu vrijednost (100 dekagrama ima 176,2 kalorije) od zelene paprike (100 dekagrama ima 117,2 kalorije). Crvena paprika bogatija je od zelene i vitaminima (karoten, B1, B2 i C). Paprika se posebno cijeni zbog velike količine vitamina C. Od nje je vitaminom C bogatiji samo peršinov list. U 100 grama jestivog dijela paprike ima 50 do 250, a prema nekim podacima – čak 400 miligrama vitamina C.

Kod čišćenja paprike valja voditi brigu da se baci što manje onog dijela koji se nalazi blizu drške ploda jer se u njemu nalazi najviše vitamina C. Što je paprika zrelija i veća (mesnatija), to je u njoj više vitamina C. Tko pojede jednu papriku (mase 100 grama), zadovoljio je dnevnu potrebu za vitaminom C.

Papriku valja jesti što prije nakon branja. Stajanjem ona rapidno gubi svoje korisne sastojke, naročito vitamin C. Čeka li paprika na tržnici kupca nekoliko dana, pretvara se u gotovo beskorisno vodenasto povrće. Papriku – za salatu – valja rezati neposredno prije jela jer se u dodiru sa zrakom (kisikom) gubi dragocjeni vitamin C. U crvenoj paprici ima karotena (provitamina A) – zbog kojeg je crvena, a u zelenoj ga nema. Premda se u kulinarstvu širom svijeta zelena paprika koristi kao kuhana (punjene paprike ili kao dodak u jelu), a zelena i crvena – konzervirane (u kiselini), svakako prednost valja dati sirovoj svježoj paprici.

Citrin u paprici povoljno djeluje na cirkulaciju krvi pa se ona preporuča osobama koje boluju od arterioskleroze i poremećaja u krvotoku i krvnim žilama.

Ljuta paprika pojačava apetit i poboljšava probavu. Kod uzimanja ljute paprike valja biti oprezan jer kapsaicin (zbog kojeg je paprika ljuta) može dovesti do gastritisa (upale želučane sluzokože) i povećanja želučane kiseline, pa čak i upale bubrega. Osobe koje imaju želučane i crijevne tegobe, probleme s bubrezima, mokraćnim mjehurom i hemoroidima, moraju zaboraviti ljutu papriku i u najmanjim količinama jer im ona, bez iznimke, pogoršava ionako tegobno stanje.

Tko ima slab apetit (a uz to je i mršav), može dnevno uzeti 0,5 do 2 grama mljevene slatke crvene paprike. Time će mu se povećati apetit, a snaga i tjelesna masa, zna se, idu na usta.

 Izvor: ^ zzjzpgz.hr- autor Borislav Ostojić

na vrh

Komentari

Ova stranice za sada nema komentara.

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.